PRVI zračni napad njemačkog Luftwaffea na Moskvu dogodio se u noći s 21. na 22. srpnja 1941. u sklopu Operacije Barbarossa, velike njemačke invazije na Sovjetski Savez započete 22. lipnja 1941. Ovaj napad bio je dio strategije za oslabljivanje sovjetskog morala i infrastrukture glavnog grada SSSR-a.

Nakon brzog napredovanja njemačkih snaga na istočnom frontu, Moskva je postala ključni cilj zbog svog političkog, gospodarskog i simboličkog značaja. Njemačko zrakoplovstvo, Luftwaffe, planiralo je zračne napade kako bi izazvalo kaos, uništilo važne objekte i slomilo otpor stanovništva. Prvi napad na Moskvu označio je početak serije zračnih operacija usmjerenih na grad tijekom jeseni 1941.

Gađali Kremlj

U noći 21. srpnja 1941. oko 220 njemačkih bombardera, uključujući Heinkel He-111 i Junkers Ju-88, krenulo je prema Moskvi pod zapovjedništvom Zračne flote 2. Zbog snažne sovjetske protuzračne obrane i loših vremenskih uvjeta samo je oko 127 zrakoplova uspjelo stići do grada. Izbacili su oko 104 tone eksplozivnih i zapaljivih bombi, ciljajući strateške točke poput Kremlja, željezničkih postaja, tvornica i administrativnih zgrada.

Napad je trajao nekoliko sati, uzrokujući brojne požare i uništivši desetke zgrada. Prema izvještajima, poginulo je oko 130 ljudi, a nekoliko stotina je ozlijeđeno. Unatoč ovim gubicima, šteta je bila znatno manja nego što su Nijemci očekivali, zahvaljujući učinkovitoj sovjetskoj obrani.

Sovjetska protuzračna obrana

Moskva je bila izuzetno dobro pripremljena za zračne napade. Grad je štitilo više od tisuću protuzračnih topova, stotine reflektora i deseci baražnih balona koji su otežavali navigaciju njemačkim pilotima. Lovački zrakoplovi, uključujući MiG-3 i Jak-1, aktivno su presretali bombardere. Sustav ranog upozoravanja, potpomognut radarima i promatračkim postajama, omogućio je pravovremenu reakciju.

Dodatno, sovjetske vlasti koristile su sofisticirane metode kamuflaže. Kremlj i druge ključne zgrade bili su maskirani kako bi izgledali kao obični stambeni objekti, zbunjujući njemačke pilote. Stanovništvo je koristilo moskovski metro kao sklonište, a civilne ekipe brzo su reagirale na požare i spašavale ozlijeđene.

Posljedice

Prvi zračni napad na Moskvu nije postigao željeni učinak. Luftwaffe je izgubio oko 22 zrakoplova, dok je šteta u gradu bila ograničena. Napad je, međutim, pokazao snagu sovjetske obrane i organizacije, što je podiglo moral stanovništva. Tijekom sljedećih mjeseci Luftwaffe je nastavio s napadima na Moskvu, ali grad nije doživio razaranja kakva su viđena u drugim europskim gradovima poput Londona ili Varšave.

Ovaj događaj postao je simbol sovjetskog otpora i doprinio je jačanju odlučnosti u obrani Moskve tijekom ključne Bitke za Moskvu krajem 1941. i početkom 1942. godine.