AKTIVISTI Zelene akcije i predstavnici građanske inicijative "Siščani ne žele biti Smetlišćani" upozorili su ispred Ministarstva zaštite okoliša da je otpad s Crnog brda u Biljanima Donjim opasan i da Ministarstvo mora zaustaviti dovoz te opasne otpadne troske u Sisak.

"Otpad s Crnog brda je opasan, dosta je igranja sa zdravljem ljudi", upozorili su te zatražili da se hitno obustavi dovoz troske u Sisak dok se ne napravi sveobuhvatna studija utjecaja na okoliš koja bi dala jasne preporuke o načinu zbrinjavanja takve vrste otpada.

S porukom "I poslije Crnog brda - Crno brdo", naglasili su kako niz prethodnih analiza jasno potvrđuje da je riječ o opasnom otpadu, "što činjenicu da se sada taj otpad tretira kao neopasni čini u najmanju ruku sumnjivom".

Zatražili su od Ministarstva da prije svega sasluša predstavnike Građanske inicijative i Zelene akcije organiziranjem rasprave na terenu, a ovisno o ishodu i po potrebi preispita način rješavanja problema Crnog brda u Biljanima Donjim i u Sisku.

Sud EU donio presudu protiv Hrvatske

Iz Zelene akcije podsjetili su da je Crno brdo dugogodišnji okolišni problem te da su "nemar i nebriga države stigli na naplatu".

Zbog 150.000 tona troske koja se više od 15 godina nepropisno odlaže u mjestu Biljane Donje, Sud EU donio je presudu da Hrvatska mora platiti kaznu od milijun eura paušalno plus 6500 eura po danu dok se ne obavi sanacija.

Kao rješenje država je odlučila taj opasni otpad "proglasiti neopasnim" i posao zbrinjavanja dodijeliti tvrtki koja u Sisku posjeduje dozvolu za skladištenje i oporabu isključivo neopasnog otpada, upozorili su.

"Troska je kap koja je prelila čašu"

Enes Ćerimagić iz Zelene akcije kaže da pozdravljaju što se nakon 15 godina počeo rješavati problem tzv. Crnog brda, ali i dodao da je to situacija kada institucije države ne mogu očekivati njihovo povjerenje.

"Stanovnici Siska s pravom su nepovjerljivi oko načina obrade tog otpada i oko načina na koji je tom otpadu ukinut status opasnog otpada. Sve studije su pokazale povišenu koncentraciju ukupnih policikličkih aromatskih ugljikovodika, što je osnova da se otpad tretira kao opasni", naveo je.

Snježana Sužnjević Vago iz Građanske inicijative istaknula je da su se i ranije protivili dovozu i oporabi otpada na lokaciji tvrtke Kemokop u Sisku, a troska je bila "kap koja je prelila čašu". Napomenula je kako je u Sisak dovezeno više od 20.000 tona troske te obrađeno postupkom prosijavanja, bez ikakvih postupaka kemijskih ekstrakcija ili neutralizacija tvari iz troske.

"Sva mehanička obrada se izvodi na otvorenom te je okoliš ugrožen prašinom te padalinama koje ispiru trosku i otapaju policikličke aromatske ugljikovodike s njezine površine pa oni dospijevaju putem sustava javne odvodnje u Kupu i Savu", upozorila je Sužnjević Vago.