Prošle su 2 godine rata. S ovakvim saveznicima Ukrajina nema šanse i neće još dugo
RUSKA agresija na Ukrajinu započela je 24. veljače 2022. u ranim jutarnjim satima te će sutra biti prvi dan treće godine rata. Prema svemu sudeći, to bi mogla biti i posljednja ratna godina. Zašto? Zato što je agresija prerasla u rat iscrpljivanja, u kojem Ukrajina nema šanse, naročito s ovako neodlučnim saveznicima.
Iako je ruska agresija iz veljače 2022. bila tek nastavak rata započetog 2014. godine, ukrajinske oružane snage dočekale su je potpuno nespremne. Ukrajinci su se pomirili s gubitkom Krima i djelomičnom okupacijom Donbasa (Donjecke i Luhanske oblasti) vjerujući, ili se barem nadajući, da će tu Putinove želje stati.
Izdvajanja za obranu su s 2.25% BDP-a 2014. godine porasla na 3.81% 2020. (2021. smanjena su na 3.23%) iako iz današnje perspektive nije odveć jasno na što je taj novac potrošen. No zato su izdvajanja tijekom 2022. godine eksplodirala na 33.55%. Ali bilo je prekasno.
Izravna ovisnost o Zapadu
Izravna posljedica toga je da ukrajinska obrana skoro isključivo ovisi o pomoći sa Zapada, koja nije bila mala. U dvije godine Ukrajina je dobila više od 100 milijardi dolara vojne pomoći. Samo su Sjedinjene Američke Države dale vojnu pomoć vrijednu više od 45 milijardi eura.
Najveći europski donor vojne opreme Ukrajini nije Europska unija (do sada je dala tek 5.6 milijardi eura), već Njemačka sa 17.7 milijardi eura. Iza nje je Ujedinjeno Kraljevstvo s 9.12 milijardi eura, a na trećem mjestu je Danska s 8.4 milijarde eura. Danska premijerka Mette Frederiksen prije nekoliko dana izjavila je da će Ukrajini poslati svu artiljeriju koju njena vojska ima – svih 15 samovoznih haubica CAESAR.
Francuski predsjednik Macron 16. veljače obećao je da će Ukrajina ove godine dobiti tri milijarde eura francuskog oružja i streljiva. Tijekom 2022. i 2023. godine Francuska je Ukrajini dala ukupno tek 3.8 milijardi eura vojne pomoći.
Jedna od dobrih vijesti koje su stigle ovog tjedna je odluka Ottawe da će Kanada s 30 milijuna dolara financirati kupnju 500 tisuća granata kalibra 155 mm i 300 tisuća granata kalibra 122 mm, koje su češki posrednici pronašli na međunarodnom tržištu.
Istovremeno, pokušaj osnivanja posebnog fonda vrijednog 20 milijardi eura, iz kojeg bi Europska unija financirala kupnju oružja i streljiva za Ukrajinu, još nije uspio. I pitanje je kad će.
Republikanci u SAD-u i dalje blokiraju milijarde
Republikanci u Zastupničkom domu Kongresa i dalje uspješno blokiraju odobravanje 60 milijardi dolara vrijedne pomoći. Posao im je tim lakši jer je izborna godina ne samo za predsjednika već i za parlament.
Trumpova dominacija na stranačkim izborima onemogućava umjerene, Ukrajini sklone republikance da se usprotive volji stranačke desnice i s demokratima podrže paket pomoći.
Naime, desnica prijeti umjerenim republikancima da će im na unutarstranačkim izborima staviti protukandidate te da više neće vidjeti Kongres. Tako Trump uspijeva kontrolirati američku politiku prema Ukrajini i prije nego što se vratio u Ovalni ured Bijele kuće.
Bez pomoći Zapada, posebice SAD-a, borbena moć ukrajinske vojske vrlo brzo će degradirati. Žalosna je činjenica da bogata Europska unija nije sposobna isporučiti ni obećanu pomoć. U ožujku prošle godine EU je obećala da će u roku od godinu dana Ukrajini isporučiti milijun topničkih granata.
Vrlo brzo se pokazalo da od toga neće biti ništa jer su europski kapaciteti tada bili oko 28 tisuća granata mjesečno. Prognoze su bile da će u proljeće ove godine proizvodnja narasti na 57 tisuća mjesečno.
Doduše, do kraja svibnja 2023. Ukrajina je od članica EU dobila 220 tisuća granata kalibra 155 mm. Međutim, skoro sve su te granate došle iz skladišta koja su se time do kraja ispraznila pa su se daljnje isporuke jako smanjile. Prema sadašnjim najavama, EU će do ožujka Ukrajini isporučiti tek 524 tisuće granata, mrvicu više od pola izvorno obećanih. Sva sreća da će Kanada kupiti onih spomenutih 800 tisuća.
Sjeverna Koreja isporučila više raketa nego EU
Istovremeno neusporedivo manja i siromašnija Sjeverna Koreja Rusiji je odjednom isporučila milijun granata.
Da bi logistika ruske vojske mogla prevesti sve te granate s pripadajućim barutnim punjenjima, utovarene su u više od dvije tisuće kontejnera. Uz to, sjevernokorejska vojska u skladištima i magazinima ima još milijune granata kalibra 122 i 152 milimetra, koje može prodati Rusiji.
I neće ih ponestati jer tamošnji pogoni mogu proizvesti više od dva milijuna granata od 152 mm godišnje, i to u mirnodopsko vrijeme. Ratna proizvodnja može dosegnuti i do šest milijuna godišnje. U zamjenu za hranu, naftu, raketnu tehnologiju i nešto novca, Pjongjang će vrlo rado sve to prodati Moskvi.
I više od toga. Do sada su uz granate isporučeni i balistički projektili Hwasong-11Ga (KN-23) dometa 900 kilometara. Prvi je projektil na Ukrajince lansiran još 30. prosinca prošle godine. Ni ukrajinski izvori ne žele špekulirati o tome koliko je KN-23 Rusija dobila od Sjeverne Koreje. Prema svemu sudeći puno jer su uslijedili brojni masovni napadi.
Reuters je 21. veljače objavio da je Iran Rusiji poslao oko 400 balističkih projektila. Ukrajinski izvori tvrde da se radi o projektilima Zolfaghar, koji imaju najveći domet od 700 kilometara i mogu ponijeti bojnu glavu mase 579 kilograma. Projektili se nalaze na kamionima lanserima te ih je teško otkriti i uništiti.
Ni KN-23 ni Zolfaghar nisu projektili koje ukrajinska proturaketna obrana ne može uništavati. Problem je što se za svako presretanje i obaranje balističkog projektila potroše dva projektila PZO sustava, a Ukrajina više ne dobiva nove projektile za sustave Patriot.
Kongres ne odobrava nova sredstva, a Europska komisija ne može kupovati projektile od tvrtke Raytheon jer fond s 20 milijardi eura još nije formiran. Ukrajinska proturaketna obrana značajno bi se pojačala isporukom dodatnih bitnica PZO raketnog sustava Mamba (SAMP/T), no ni Pariz ni Rim ne spominju tu mogućnost.
Ruska vojna proizvodnja naglo raste
Istovremeno ruska vojna proizvodnja naglo raste. Onog trenutka kad ruske tvornice počnu isporučivati više tenkova i borbenih vozila nego što ih Ukrajinci mogu uništiti, rat će zapravo biti gotov. Ukrajinski glavni stožer procijenio je da je ruska vojska u bitki za Avdijivku (od 10. listopada 2023. do 17. veljače 2024.) izgubila 47.186 vojnika, 364 tenka, 748 borbenih vozila, 248 oružja artiljerije i pet borbenih aviona. Ovi su podaci sasvim sigurno malo napuhani, no istina nije daleko od toga.
U svakom slučaju razorni su to gubici za bitku koja je trajala samo četiri mjeseca. Osim možda kineska, nijedna druga vojska ne bi izdržala tolike gubitke i ostala borbeno sposobna. A ukrajinski mediji tvrde da ruska vojska priprema nove ofenzive.
Ruski generali mogu si dozvoliti tolike gubitke jer im tvornice godišnje isporuče više od 1500 tenkova. Doduše, velika većina (oko 1300) su stari tenkovi koji su desetljećima stajali negdje na nekim livadama kao ratna rezerva pa ih sada na brzinu remontiraju i moderniziraju stavljanjem eksplozivno-reaktivnog oklopa.
No tu je i oko 200 novih tenkova kojima se popunjavaju elitne postrojbe. Prema podacima The Military Balancea, ruska vojska je u ratnoj pričuvi imala najmanje 10.200 tenkova (od toga 7000 T-72, 3000 T-80 i 200 T-90). Stariji tenkovi kao što su T-64, T-62 i T-55 uopće se ne spominju, a pojavljuju se na bojištu.
U skladištima je bilo i više od 8500 borbenih vozila pješaštva, više od 6000 borbenih oklopnih vozila, više od 4200 samovoznih topova i više od 12 tisuća tegljenih topova i haubica.
Ukrajinci tvrde da su dosad uništili preko 6500 tenkova
Ukrajinci tvrde da su do 22. veljače uništili 6523 tenka, 12.373 oklopna transportera, 9867 artiljerijskog oružja i 997 višecijevnih lansera raketa. Usprkos tim gubicima, jasno je da ruska vojska još uvijek ima više nego dovoljno tehnike za nastavak ratovanja.
Uostalom, ako im nečega ponestane, mogu kupiti od Sjeverne Koreje. Tamošnje oružane snage imaju više od 3500 tenkova i više od 2500 oklopnih transportera. S obzirom na to da su uglavnom zastarjeli, Pjongjang bi ih vrlo rado prodao Moskvi kako bi financirao proizvodnju novih.
Zapad obećao 300 Leoparda 2. Nije ih došlo ni sto
Bez logističkih briga ruski generali moraju samo držati bojište što aktivnije kako bi ukrajinska vojska što brže trošila sve oskudnije resurse. S druge strane, Zapad je puno toga obećao, no vrlo malo ispunio.
Od prvotno obećanih 300 tenkova Leopard 2, u Ukrajinu nije došli ni sto. Umjesto Leoparda 2 počeli su stizati zastarjeli Leopardi 1. Umjesto milijun, do ožujka će doći tek nešto više od 500 tisuća topničkih granata. PZO raketni sustavi Patriot uskoro će ostati bez projektila.
Zelenski planira novu mobilizaciju
Ukrajinskoj vojsci ponestaje i ljudstva jer predsjednik Zelenski oklijeva provesti novi krug mobilizacije dodatnih 500 tisuća pričuvnika. Tek sada, nakon pune dvije godine ratovanja, Vrhovna rada (ukrajinski parlament) razmatra novi zakon o mobilizaciji po kojem bi svi muškarci u dobi između 18 i 60 godina morali registrirati podatke o tome gdje žive i rade.
Kako je sustav mobilizacije uopće radio bez tih podataka? Tako što je vojna policija doslovno lovila mlade muškarce po cesti, na stanicama javnog prijevoza, u kafićima i na sličnim javnim mjestima. Uopće nije čudo što oporba tvrdi da je cijeli sustav nefunkcionalan i nepravedan.
Ukrajinska oporba će uskoro imati još jednu temu – Volodimiru Zelenskom u noći s 20. na 21. svibnja istječe predsjednički mandat. Ukrajinski ustav omogućava produljenje rada Vrhovne rade u slučaju rata, no za predsjednika takve odredbe nema.
Doduše, u Zakonu o izvanrednom stanju stoji da predsjednik obavlja svoje dužnosti do stupanja na dužnost novog predsjednika. No tada Zelenski ne bi bio "pravi" predsjednik, već više privremeni vršitelj dužnosti. Problem je što ta odredba nema potvrdu u ustavu.
Zelenski bi mogao prenijeti ovlasti predsjednika na predsjedavajućeg parlamenta, no onda bi komotno mogao i na izbore, koje uporno izbjegava. Rasprave o ovom problemu sve su intenzivnije, a s približavanjem 21. svibnja bit će sve glasnije i žučnije.
Bez još veće zapadne pomoći, odnos snaga na bojištu sve će se brže okretati u korist Rusije. A Trump se još nije ni vratio u Ovalni ured. Ako se 20. siječnja iduće godine ponovno useli u Bijelu kuću, možda ni neće morati rješavati problem rata u Ukrajini.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati