ČETIRI su godine prošle od potresa jačine 6.2 po Richteru, koji je u 12:19 pogodio Petrinju i okolicu. Poginulo je sedmero ljudi i nastala je ogromna materijalna šteta. Obnovu je na N1 televiziji komentirala glinska dogradonačelnica Branka Bakšić Mitić.

Obnova, u koju je uključena sva građevinska operativa, trebala bi u cijelosti biti gotova do kraja 2030.

"Nažalost, to znači da više od polovice ljudi neće dočekati obnovu. Jako puno ljudi je umrlo nakon potresa i nisu dočekali obnovu. Nasljednici će teško izganjati papire da se obnova nastavi. Za mnoge će taj proces završiti nakon njihove smrti", tvrdi Bakšić Mitić.

"Opet smo ostali slijepo crijevo"

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić proteklog tjedna je izjavio da je na području petrinjskog i zagrebačkog potresa obnovljeno preko 12.700 objekata, koji obuhvaćaju preko 47.000 stambenih jedinica, te je ukupno u obnovu uloženo oko 3.2 milijarde eura.

Bakšić kaže da se ulaganja najviše osjete u infrastrukturi: "Ceste i zgrade javne namjene, to su prioriteti. Završen je autoput do Siska, ali opet smo ostali slijepo crijevo. Obnovljeni su domovi zdravlja i škole, ali opet je sve zapelo kod obiteljskih kuća. Ljudi ne mogu živjeti u domovima zdravlja i školama, prioritet mora biti obnova domova."

"Najviše čekaju ljudi sa žutim naljepnicama. Ljudi su prije 2 godine potpisali ugovore o obnovi. Troškovnici su napravljeni i išla je javna nabava za izvođače.

"Šteka model samoobnove, kasni papirologija"

"Nakon dvije godine troškovnik je, primjerice, iznosio 50.000 eura, a sad su troškovi i povećani i nitko se neće prihvatiti toga. Čovjek koji ide u obnovu žute naljepnice za tih 50.000 eura neće naći izvođača da obnovi njegovu kuću. To je veliki problem. Šteka model samoobnove. Novci su na računima ljudi, ali dugotrajan je proces da država sredi sve potpise i da se novci prebace izvođačima. Neki ljudi su se uselili u kuće a da nisu dobili novac za temelje. Kasni papirologija. Trebaju potpisati izvođač, koordinator kojeg je imenovala država i stradalnik. Najviše se kasni kod koordinatora", kaže.

"Da bi se ljudi doselili na to područje, njima treba mnogo više od stana. Njima trebaju gospodarstvo, radna mjesta i uvjeti za život", ističe Bakšić Mitić.

Ozbiljnost situacije vidljiva je kroz primjer pedijatrice koja pokriva područje Vrginmosta, Gline, Petrinje i Topuskog, često primajući do 100 pacijenata dnevno.

"Sumnjam da će se vratiti život kakav je bio prije rata"

"Sumnjam da će se vratiti život kakav je bio prije rata. Glina je imala 26.000 stanovnika. Na zadnjem popisu imamo 7200, a realno tu živi 5000. Bez ljudi nema revitalizacije. Nama su sela pusta."

Tridesetak sela na glinskom području, pretežno s većinskim srpskim stanovništvom, neće imati rasvjetu za doček Nove godine. Bakšić Mitić dodaje kako ni tijekom vlasti SDSS-a stanje nije bilo bolje: "Tko nije član SDSS-a, nije ni Srbin. 30 godina nikoga nije briga za ovaj kraj."

"Ljudi su izgubili nadu. U ove 4 godine je, osim javnih zgrada, škola, domova zdravlja, sporo tekla obnova kuća. Ljudi su još u kontejnerima. Već par puta su se mijenjali zakoni i ministri, a ministar Bačić je prvi poslušao iskustva s terena", zaključila je.