POSLJEDNJIH desetljeća u ruskim se medijima za niz dramatičnih kriza s kraja ljeta ustalio naziv "crni kolovoz" ili "prokletstvo kolovoza". Donekle, to je ruska verzija "sezone kiselih krastavaca", razdoblja ljetnog zatišja kada u medijima prevladavaju lakše teme. No, ruska je percepcija znatno pesimističnija. Pogled na noviju povijest zemlje potvrđuje da se nepredviđeni i dramatični događaji doista često zbivaju upravo u kolovozu, piše CNN.

Povijesni niz ljetnih katastrofa

Prije trideset i pet godina, skupina tvrdolinijaša iz Komunističke partije izvela je neuspjeli puč protiv sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova. Taj je događaj pokrenuo procese koji su na kraju doveli do raspada Sovjetskog Saveza. U kolovozu 1998. Rusiju je pogodila financijska kriza koja je izazvala bankrot države i pad rublja.

Godinu dana kasnije, militanti su upali u rusku republiku Dagestan, čime je počeo drugi čečenski rat, sukob koji je tada nepoznatog bivšeg časnika KGB-a Vladimira Putina lansirao u vrh vlasti.

Putin je postao ruski vođa na Staru godinu 1999., nakon što mu je Boris Jeljcin neočekivano predao ovlasti. No, ni on nije bio imun na "prokletstvo kolovoza". Jedan od njegovih prvih velikih testova bilo je potonuće nuklearne podmornice Kursk, u kojem je poginulo 118 mornara. U kolovozu 2008. Rusija je započela rat sa susjednom Gruzijom, čime je Putin demonstrirao novo, agresivnije lice svoje vanjske politike.

Krizno ljeto 2026.

I ovo se ljeto u Rusiji pretvara u mračno razdoblje za Putinov režim. Napredovanje ruskih snaga na bojištu u Ukrajini je neznatno, dok se nad ruskim gradovima nadvija dim nakon ukrajinskih napada na rafinerije i velika skladišta. Građani iskazuju nezadovoljstvo zbog dugih redova na benzinskim postajama i glasina o novom valu mobilizacije.

Prognani ruski komentator Ilja Varlamov ovog je tjedna objavio svoja razmišljanja o tome. Povijesne katastrofe koje se ponavljaju u kolovozu nazvao je "naravno, slučajnošću". Ipak, Varlamov dodaje: "Mnogi Rusi s tjeskobom iščekuju kolovoz. Pogotovo sada, kada je zemlja u pravoj krizi. Vratila se nestašica goriva, cijene rastu i ne planiraju stati, rubalj pada, izbori se bliže, a tko zna što nas još čeka."

Varlamov je spomenuo i nedavne izjave jednog od vodećih ruskih ekonomista. On je upozorio da se Moskva suočava sa "socijalnom krizom" i da "gubi tehnološku i ekonomsku utrku na globalnoj razini". Prema njegovoj ocjeni, Rusija ne može pobijediti u ratu iscrpljivanja protiv Ukrajine koju podupire Zapad.

Čak je i prorežimski tabloid Moskovsky Komsomolets pisao o tradicionalnom strahu od kolovoza, ali je objašnjenje potražio u astrologiji. "Ovog mjeseca slijedi pomrčina Mjeseca. Iako nije najveća, dogodit će se nasuprot Plutona – planeta koji se povezuje s katastrofama", navodi se u članku. "To bi moglo potaknuti društvene promjene, političke zaokrete u odnosima sa susjedima i nemire u zemlji. Moguće je da će biti više nesreća, pojačane tjeskobe i kvarova, uključujući i živčane poremećaje."

Putinov odgovor

Usred tih nagađanja, Putin i dalje ostavlja dojam samouvjerenosti. U obraćanju o infrastrukturnim projektima u srijedu, čelnik Kremlja priznao je ekonomsku štetu od ukrajinskih napada na skladišta e-trgovine Wildberries. Nije izravno imenovao tvrtku, ali je umanjio dugoročni značaj napada.

"Jasno je da ovi napadi neće imati, ne uzrokuju i ne mogu izazvati nikakve kritične posljedice", rekao je. "Istina, nanose štetu – to je očito, to razumijemo, vidimo i svjesni smo toga." Ruski predsjednik izjavio je da će se logistički centri obnoviti uz potporu države. Unatoč tome, rat u Ukrajini sve je bliže svakodnevici mnogih Rusa i izravno utječe na njihove financije.

I Ukrajina u ratnim uvjetima prolazi kroz unutarnju krizu. Početkom tjedna nedavno smijenjeni ministar obrane Mihajlo Fedorov pozvao je na održavanje izbora tijekom rata, što predstavlja novi politički izazov za predsjednika Volodimira Zelenskog. Neovisno o utemeljenosti Fedorovljevih argumenata, njegov potez Putinu daje novi materijal za kritiku. Putin je već više puta javno doveo u pitanje legitimitet Zelenskog kao predsjednika.

Tu leži ključna razlika. Petogodišnji mandat Zelenskog trebao je završiti 2024., ali su izbori u Ukrajini odgođeni zbog ratnog stanja uvedenog nakon ruske invazije 2022. Promjene u vladi u Kijevu, kao i veliki prosvjedi, pokazuju da su civilno društvo i demokratski procesi u Ukrajini i dalje aktivni.

Ugušena oporba

Za Rusiju se to teško može reći. Sud je u ponedjeljak osudio oporbenog političara Leva Šlosberga na 11 godina zatvora zbog protivljenja ratu u Ukrajini. Ruski Vrhovni sud također je zabranio Šlosbergovoj stranci Jabloko sudjelovanje na predstojećim parlamentarnim izborima.

Otkako je Putin pokrenuo rat, ruska politička oporba praktički je ugušena. Gušenje civilnog društva odvijalo se postupno, a zatim naglo, što je kulminiralo smrću zatvorenog oporbenog vođe Alekseja Navaljnog u veljači 2024. Put koji je za Navaljnog završio smrću u arktičkoj kaznenoj koloniji također je počeo u kolovozu, kada mu je 2020. pozlilo na letu iz Sibira za Moskvu zbog trovanja nervnim otrovom.

Bila to slučajnost ili ne, kolovoz je za Rusiju povijesno težak mjesec.