HRVATSKI proizvođači krumpira suočeni su s ogromnim pritiskom na tržištu, imaju oko 40.000 tona tržišnog viška, a pritisak stiže od uvoznika koji tržišne viškove kupuju na europskom tržištu, upozorili su u ponedjeljak iz Smartera i pozvali Ministarstvo poljoprivrede da intervenira i pomogne domaćim proizvođačima.

"Hrvatski proizvođači krumpira suočeni su s ogromnim pritiskom na tržište jer je korona kriza utjecala na velike tržišne viškove diljem Europe zbog pada turizma, ugostiteljstva i kupovne moći stanovništva, što je utjecalo na ogroman poremećaj na europskom, a posljedično i na hrvatskom tržištu", navodi se u priopćenju Smartera. 

Pritom stručnjaci te konzultantske tvrtke podsjećaju da je još sredinom godine krovno udruženje EU poljoprivrednika Copa Cogeca uputilo dramatičan apel Europskoj komisiji za pomoć tom sektoru, a tada su procijenili da je šteta u tom sektoru oko 400 milijuna eura zbog krize uzrokovane pandemijom covida-19. Šteta je, dodaju, danas daleko veća budući da je potražnja i dalje manja, a proizvodnja u svim zemljama povećana.

Deseci tisuća tona viška

Procjenjuje se da je trenutno u Hrvatskoj oko 40.000 tona tržišnog viška krumpira, a kako su proizvođači ove godine imali dobru proizvodnju, procjene govore o urodu od oko 120.000 do 130.000 tona, što udovoljava potrebama za domaće tržište. Trenutna otkupna cijena kasnih sorti krumpira pala je na oko 0,70 kuna za kilogram, dok je prošle godine bila 1,20 kune, prenose iz  Smartera.

"Pritisak na tržište stiže od uvoznika koji na europskom tržištu kupuju tržišne viškove, posebice viškova ranih sorti krumpira, što uzrokuje ogromne viškove kod domaćih proizvođača koji uz ovu cijenu teško mogu konkurirati. Skladišta domaćih proizvođača zato su ove jeseni puna krumpira, a kako posluju ispod granice rentabilnosti, Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi intervenirati na tržištu te pronaći model potpore kako ogromne količine domaćeg krumpira ne bi propale, što bi za posljedicu moglo imati pad zasijanih površina u idućoj sezoni", ocjenjuju stručnjaci Smartera.

Ističu kako se na hrvatskom tržištu trenutno nalaze veliki viškovi svih sorti krumpira, a veliki je problem skladištenje pa bi se ta situacija mogla negativno odraziti na proizvodnju jer postoji strah od propadanja ogromnih količina ovogodišnjeg uroda. 

"Trenutno je hitno potrebno pomoći proizvođačima s dodatnim potporama, ali i otkupljivačima koji bi preuzeli tržišne viškove, osigurali plaćanje cijene koja bi proizvođačima omogućila da prežive ovu tešku proizvodnu godinu. Sadašnja tržišna situacija  djeluje izrazito destimulativno na buduću proizvodnju. Ovo je iznimna tržišna situacija koju je moguće riješiti kroz dogovor institucija s proizvođačima i otkupljivačima, a procjene su da brojne EU zemlje svojim proizvođačima i otkupljivačima obilno pomažu s tzv. 'skrivenim potporama', koje im osiguravaju da spase svoju proizvodnju i tržišne viškove plasiraju izvan svojih tržišta kako bi pokrili troškove proizvodnje svojih proizvođača", poručuju stručnjaci Smartera.

Cijene u trgovinama veće nego lani, na veletržnicama manje

Prenoseći podatke iz Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), iz Smartera navode da su cijene krumpira u prvom tjednu studenoga u Hrvatskoj u trgovinama bile na prosječnoj razini od 4,69 kuna za kilogram, što je više nego u istom tjednu prošle godine, kada je cijena bila 4,57 kuna.

No na veletržnicama je cijena manja nego lani - u prvom tjednu studenoga ove godine bila je 2,31 kunu za kilogram, a u isto vrijeme lani je bila 3,02 kune. 

Podaci o proizvodnim površinama pokazuju da je krumpir 2014. godine bio posađen na 10.310 hektara, što je posljednjih godina najveća površina, a lani je to bilo 9.387 hektara. Lanjska proizvodnja svih vrsta krumpira (rani, kasni i sjemenski) iznosila je 173.149 tona, čime je ostvarena samodostatnost između 80 i 85 posto. U robnoj razmjeni Hrvatska kod krumpira ostvaruje deficit, koji je u prva tri mjeseca iznosio 7,54 milijuna eura, dok je za cijelu 2019. godinu bio čak 13,5 milijuna eura, prenose iz Smartera. 

Također navode kako su prosječni prinosi krumpira u Hrvatskoj još uvijek niski (15,1 tonu po hektaru (t/ha) rani i 20,9 t/ha kasni krumpir), nestabilni i jako podložni utjecaju vremenskih prilika. Međutim, većina većih proizvođača krumpira postiže prinose od 30 do 35 t/ha, a manji dio uz primjenu navodnjavanja i 35 do 40 t/ha, što ih u potpunosti izjednačava s najboljim europskim praksama.

Stručnjaci Smartera podsjećaju i kako je njihova nedavna analiza tog sektora pokazala da je i u toj proizvodnji potrebno okrupnjavanje proizvodnih površina te da bi krumpir trebao dobiti status zasebne kulture ili povrća kako bi se stvorila mogućnost otvaranja natječaja za EU fondove (ili povećanje potpora) za nabavu nove mehanizacije, izgradnju suvremenih skladišta itd. Uz odabir adekvatnih sorti koje traži moderna trgovina, odnosno potrošači, prave konkurentnosti neće biti bez povećanja prinosa po hektaru. Preduvjet financijske uspješnosti je prinos krumpira od 35 t/ha koji se može postići uz suvremenu tehnologiju proizvodnje, navode.

Proizvodnja krumpira koncentrirana u sedam europskih država  

Također zamjećuju da krumpir spada u najkonkurentnije segmente poljoprivrede Europske unije.

Međutim, kako navode, zbog ekstremne suše u Europi u ljeto 2018. godine, prosječni je prinos krumpira te godine pao za 14,6 posto i u EU-28 je ubrano 52 milijuna tona krumpira, što je za 16,3 posto manje nego 2017. (podaci Eurostata).

Prošle je godine, kao i ove, došlo do značajnog rasta proizvodnje.

Proizvodnja krumpira i dalje je uglavnom koncentrirana u sedam država članica - Belgija, Njemačka, Francuska, Nizozemska, Poljska, Rumunjska i Velika Britanija - koje čine oko tri četvrtine zasađenih površina (76,9 posto) i proizvodnje (79,5 posto).

Najveći europski proizvođači krumpira (Belgija, Njemačka, Francuska, Nizozemska i Velika Britanija) ove su godine zasijali veće površine (za osam posto, na 622.988 hektara), a procjene govore o rastu proizvodnje od gotovo sedam posto, ili gotovo 28 milijuna tona.

"No, proizvodnja i potrošnja ove godine imaju ogroman raskorak", kažu u Smarteru podsjećajući na velik pad potrošnje kroz turizam i ugostiteljstvo, pad potražnje industrije prerade krumpira, izostanak potražnje tijekom velikih sportskih natjecanja itd. 

Sve je to utjecalo na tržišni poremećaj pa je ovih dana iz Bugarske stigao dramatičan apel njihovih poljoprivrednika koji su, kao i hrvatski, suočeni s pritiskom uvoznih roba i otežanim plasmanom domaćeg krumpira, poručuju iz Smartera.