Foto: 123rf

ROBNA tržišta značajno su se oporavila tijekom drugog kvartala, ponajviše zahvaljujući optimističnom uzletu cijena nafte i zlata, pa se i Bloombergov indeks sirovina bitno odmaknuo od siječanjske najniže vrijednosti u zadnjih 17 godina. Hedge fondovi su dosegli dvogodišnji maksimum s ulaganjem od čak 1,5 milijuna lotova u 20 glavnih sirovina, a srebro i zlato su podjednako privlačili kratkoročne ulagače željne zarade, kao i one koji žele pametnim potezima diverzificirati svoje portfelje.

No, Brexitov tsunami s nesigurnim posljedicama i mogućnost daljnjeg jačanja dolara, glavni su faktori koji će utjecati na trgovanje robama u trećem kvartalu, poručuju iz danske Saxo banke u svojim najnovijim prognozama za treći kvartal, "Essential trades".

Drugi kvartal je već tri godine zaredom najbolji za robna tržišta

"Drugi kvartal je već tri godine zaredom najbolji kvartal za robna tržišta. Tome su i ove godine doprinijeli nafta i zemni plin te plemeniti metali sa srebrom i zlatom, a nepovoljne vremenske prilike u prvom dijelu lipnja utjecale su na rast cijena poljoprivrednih sirovina, posebno soje i šećera. Metali koji su ovisni o gospodarskom rastu, kao bakar i paladij ipak su prolazili kroz teže razdoblje, prije svega zbog stalne neizvjesnosti oko kineskog rasta", pojašnjava Ole Hansen, glavni rukovoditelj za robna tržišta u Saxo banci.

Hansen kaže da je Brexit izazvao oprez ulagača prema svim globalnim imovinama, no kada je riječ o robama i posebice nafti, rasprodaja koja se dogodila nakon samog referenduma nije imala veze sa samim Brexitom jer je Velika Britanija mali igrač u smislu potražnje za naftom, već su na rasprodaju utjecala razmišljanja o mogućim širim makro-ekonomskim posljedicama takve odluke Britanaca.

Radi se o problemima koji bi se mogli preliti na širu Europu, uz već postojeće bojazni o potencijalu rasta drugih velikih svjetskih ekonomija kao što su SAD i Kina, smatraju u Saxo banci.

Cijena nafte zaustavljena na 50 dolara

Kada je riječ o nafti kao globalnoj najvažnijoj i najzanimljivijoj sirovini, cijena sirove nafte se udvostručila u drugom kvartalu u odnosu na prvi, zahvaljujući stalom rastu potražnje i višestrukim prekidima u isporuci na nekim od važnih tržišta. No i taj se oporavak zaustavio na oko 50 dolara za barel, odnosno cijena iznad toga bila je kratkoročnog vijeka, nakon špekulacija da bi se proizvođači s visokim troškovima proizvodnje mogli oporaviti prije no što je to očekivano i tako usporiti ili zaustaviti proces rebalansiranja na izazovnom naftnom tržištu. Na takve su bojazni posebno utjecali rezultati iz SAD-a koji su tri tjedna zaredom pokazali rast broja naftnih bušotina, po prvi put nakon prošlogodišnjeg kolovoza.

"Trenutna cijena nafte ipak bi trebala pomoći oporavku globalnog naftnog tržišta, otežavajući ispunjavanje investicijskih planova proizvođača s visokim troškovima vađenja crnog zlata. Negativan faktor u tom procesu mogu biti smanjivanje potražnje u trećem kvartalu, kao i negativan utjecaj jačeg dolara na tržišta u razvoju, a treba pridodati i 'bikovske' pozicije hedge fondova", kaže O. Hansen i pojašnjava da su neto-dugačke pozicije za WTI i Brent naftu dosegle rekordnih 650 milijuna barela i smanjene su za samo deset posto, pa će svako značajno smanjenje negativno utjecati na cijenu nafte.

Uz sve navedeno i s obzirom na moguće jačanje dolara i nesigurnost oko posljedica Brexita, cijena sirove nafte kretat će se u trećem kvartalu između 45 i 50 dolara za barel, odnosno s većem tendencijom da cijena ide na niže, s vrlo malim potencijalom rasta iznad 50 dolara za barel, zaključuju iz Saxo banke.