UČENICI Prve zagrebačke gimnazije imaju priliku slušati jedinstveni predmet Financijska pismenost putem kojeg, između ostalog, usvajaju znanja o novcu, potrošačkim prava i odgovornom trošenju, a nerijetko im predavanja drže uspješni poslovni ljudi koji im prenose svoja životna i poslovna iskustva.

Razgovarali smo s nastavnicom Zlatom Paštar koja je prije sedam godina pokrenula ovaj projekt. Upoznala nas je s načinom svog rada s učenicima te iskustvima i znanjima koja oni usvajaju kroz nastavu Financijske pismenosti.  

Zlata Paštar studirala je sociologiju i filozofiju na Hrvatskim studijima, a trenutno radi u Prvoj zagrebačkoj gimnaziji gdje predaje sociologiju, politiku i gospodarstvo, etiku te financijsku pismenost.

Uz to, zaposlena je i kao vanjska suradnica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu gdje predaje metodiku nastave iz sociologije. Također, predaje sociologiju u privatnoj školi Benedikt Kotruljević u Zagrebu. Suautorica je udžbenika iz Etike za druge razrede gimnazija te suautorica novog udžbenika iz Sociologije, također za gimnazije. Surađivala je i na izradi novih kurikuluma za predmete Sociologiju i Politiku i gospodarstvo.

Iako ima puno posla, kaže da joj je ipak najdraži rad u školi.

Kako je raditi s adolescentima?

Moram priznati da je to meni izazov. Ja svoj posao jako volim. To su mladi ljudi koji prolaze fazu odrastanja koju smo svi prolazili. Svakodnevno biti s njima i prolaziti kroz njihovo odrastanje je pravi izazov. Ima prekrasnih mladih ljudi.

Pokrenuli ste novi predmet u školi u kojoj predajete. Kada i zašto?

Novi predmet uvela sam prije sedam godina. Ponudila sam ga kao fakultativni predmet u školi u kojoj predajem i uvidjela da ima zainteresiranih učenika. Sada već sedmu godinu kontinuirano vodim nastavu iz Financijske pismenosti.

Ne radi se o klasičnoj nastavi već jako puno surađujemo s udrugama, institucijama izvan škole i organizacijama. Često nam dolaze gosti predavači iz različitih poduzeća, startupova i područja financija. Nastojimo da učenici što više nauče iz osobnih iskustava drugih i upoznaju se s tim svijetom jednoga dana kada i oni izađu na tržište rada.

Kako ste došli na ideju pokretanja projekta?

Štedopis je izdao udžbenik Moj novac, moja budućnost u suradnji s kolegicama s Ekonomskog fakulteta. Na stručnom skupu gdje je udžbenik predstavljan, u razgovoru s gospođom Ralaščić iz Štedopisa, koja je izrazila želju za provedbom u srednjim školama, došla sam na ideju da napišem kurikulum i pokušam ga provesti u svojoj školi. 

Koje su njegove odlike? Što je to konkretno to što vas je potaknulo da pokrenete cijeli projekt? Kako bi on mogao pomoći učenicima?

Prvenstveno me potaknula inovativnost. Takav predmet je nešto potpuno novo u školi. Smatrala sam da bi učenicima mogao biti interesantan, što se na kraju i pokazalo kao istina. O tome se nije pretežito učilo u školi. Ja prva nisam bila pripremljena na sve što me čekalo za vrijeme studija i kasnije na tržištu rada. Smatram da ovakav predmet može biti od velike koristi mladima.

Koje su cjeline predmeta? Što se u njemu sve uči?

Cijeli program podijeljen je na četiri velike teme koje se iz godine u godinu produbljuju. Jedna od tema je zaštita potrošača i novac u kojemu se uči o vrstama novca, karticama, financijskim institucijama i proizvodima te bankama.

Tema u predmetu je i planiranje osobnih financija koji uključuje izradu kratkoročnog i dugoročnog plana štednje i potrošnje te zaštitu potrošačkih prava. Isto tako, ako je neka tema aktualna, prilagodimo se i nju uključimo u predavanje. Tako smo napravili prilikom ulaska u eurozonu. 

Koja je tema učenicima najzanimljivija?

To mi je teško za izdvojiti jer dosta ovisi o generaciji učenika. Svaki ima neke svoje poglede i interese. Ono što primjećujem da je djeci uvijek najdraže čuti osobna iskustva ljudi i njihove poslove uspjehe. Zanima ih gdje se mogu informirati, ponajviše o stipendijama i radu preko učeničkog servisa. Jedno vrijeme iskazivali su interes za bitcoin. Sada ih zanimaju neke druge stvari.

Djecu učite o ekonomskim pojmovima i načinima kako u svakodnevnom životu primijeniti to znanje.

Djecu najprije treba upoznati s time što je novac, što su potrošačka prava, kako odgovorno trošiti. Onda nastojimo da sve to primijene u svakodnevnom životu. Djeca pokazuju interes za time.

Imate kakav konkretan primjer da su djeca znanje primijenila u praksu?

Svakako. Primjerice, učenik koji sada pohađa treći razred, razvio je interes za ekonomiju. Brojne učenike s vremenom počne zanimati područje marketinga i financija. Kada smo učili o Zakonu o zaštiti potrošača, učenici su se upoznali s pravima potrošača, pisanju žalbi na dostavljen proizvod ili dobivene račune, koje cijene prilikom isticanja sniženja vrijede i slično.

Tako je jedna učenica kupila haljinu na sniženju na kojoj je bila istaknuta cijena manja od one koja ju je dočekala na blagajni. Prodavačice su joj rekle da ta istaknuta cijena nije ispravna, da haljina ne košta 100 već oko 200 kuna. Međutim, učenica se pozvala na Zakon o zaštiti potrošača i rekla da se proizvod mora naplatiti po istaknutoj cijeni i na koncu su joj tako i naplatili.

Zoran primjer je i taj što si učenici izrađuju planove štednje. Nekad se radi o planovima na mjesec dana, a ponekad i o onim duljim. Sve to rade kako bi si mogli priuštiti nešto što žele. Jako puno njih reklo mi je da ih je učenje na ovom predmetu potaknulo na štednju vlastitog džeparca i da mogu zaraditi radeći preko ljeta preko učeničkog servisa te si priuštiti nešto, primjerice, platiti si autoškolu. Jedan učenik je štedio za 3D printer i na koncu si ga je i kupio.

Kako su učenici općenito prihvatili taj predmet?

U grupu fakultativne nastave upisuju se učenici koji pokažu interes. Dakle, može se prijaviti bilo koji učenik. Oni koji su se prijavili kažu da im je predmet zanimljiv, a posebno kada im netko izvana dođe govoriti o iskustvu svog poslovnog uspjeha.

Koliko se djece prijavljuje?

Trenutno imam grupu od trideset učenika. To je kombinacija učenika drugih i trećih razreda.

Odlazite i na radionice za mlade u Beč.

Da. Bili smo 2019. godine, a plan je da idemo svake dvije do tri godine kako bih mogla obuhvatiti sve učenike. Ove godine planiramo ići. Prošli put smo uspjeli ići zahvaljujući donacijama i nadam se da ćemo tako uspjeti otići i ove godine. Za sada smo dobili prvu donaciju od 500 eura, a nadam se da će biti i drugih kako bismo si mogli osigurati put.

Kažete da vam na nastavu dolaze gosti iz raznih organizacija, udruga i tvrtki. Postoji li netko od njih tko se učenicima posebice dojmio?

Prije tri tjedna na nastavi je gostovao direktor Agilos IT-a koji je pričao o svom poslovnom uspjehu. Motivirao je djecu kako mogu uspjeti, govorio im da trebaju biti hrabri u težnji i ostvarivanju svojih ciljeva. Ovaj tjedan doći će nam predstavnik iz Hrvatske narodne banke koji će djeci govoriti o financijama i investicijama.

Koliko je ekonomija općenito interesantna djeci i je li uopće?

Je. Smatram da su mladi danas puno osvješteniji što se tiče financija, poduzetništva i ekonomije općenito. Iz iskustva primijetim da ih ekonomija dosta zanima. Naravno da svaki učenik ima različite afinitete i neće svi upisati isti studij, ali godinama predajem Politiku i gospodarstvo i djeca su uvijek aktivno sudjelovanja u političkim i gospodarskim pitanjima.

Po čemu najviše primijetite njihov interes?

Po njihovim aktivnostima, po tome što nemam problem s organizacijom projekata. Uvijek ima zainteresiranih učenika koji bi u njima sudjelovali. I naravno, to primijetim po povratnim informacijama koje mi daju.

Koji su vam planovi u dogledno vrijeme?

Trenutno nam je prioritet otići u Beč, a u međuvremenu ćemo imati još gostujućih predavanja. Nakon proljetnih praznika trebali bismo imati gošću odvjetnicu koja se isto bavi pitanjima financija i poduzetništva. Svake godine imamo nove ideje i ostvarujemo nove suradnje.

Kažete da su učenici zainteresirani za predmet. Kakva je situacija s kolegama? Znate li je li još netko, osim vas, implementirao ovaj predmet u školi u kojoj predaje?

Uvijek sam imala podršku kolega za ono što radim, a što se tiče kolega izvan škole, na županijskim skupovima držala sam prezentaciju o svom radu i načinu na koji provodim financijsku pismenost kao primjer dobre prakse. Neki od kolega su me pitali za savjete kako provoditi predmet tako da ima zainteresiranih i među kolegama.