NAKON što je salmonela pronađena u rajčicama iz Italije, potrošači se pitaju treba li prati i pakirane salate, koje su vrste voća i povrća posebno opasne te ima li smisla prati namirnice poput dinja i krastavaca. O tome je govorila Verica Dragović Uzelac, profesorica i dekanica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, prenosi RTL.

Objasnila je da slučajevi salmonele u voću i povrću nisu tako česti kao kod namirnica životinjskog podrijetla. "Ovo je možda izolirani slučaj, ali realno može bilo koja vrsta voća ili povrća biti zaražena salmonelom", rekla je i dodala da je salmonela relativno otporna bakterija te da do kontaminacije može doći na različitim mjestima.

Rizici od uzgoja do pakiranja

Prema njezinim riječima, teško je reći gdje se zaraza najčešće događa. Do kontaminacije može doći zbog zagađene vode tijekom uzgoja, ali i kasnije. "Kada se sirovina već ubere, može doći do kontaminacije u samom transportu, ukoliko sama prijevozna sredstva nisu dovoljno očišćena. Može doći kasnije u bilo kojoj fazi obrade namirnice, prilikom pranja, prilikom skladištenja", pojasnila je. Naglasila je važnost dobre proizvođačke i higijenske prakse te sustava kontrole poput HACCP-a.

Smatra da je nedavni slučaj s rajčicama bio i slabost u kontroli i izoliran slučaj. "Ne možemo reći da smo često čuli informaciju da je neka vrsta voća ili povrća, salata, dinja, lubenica, krastavac ili lisnato povrće koje raste u zemlji kontaminirana", kazala je.

Problem pakiranih salata

U SAD-u su zabilježeni brojni slučajevi trovanja salmonelom iz unaprijed pakiranih i opranih salata. Dragović Uzelac objašnjava zašto su takvi proizvodi, koji spadaju u kategoriju minimalno procesuiranog voća i povrća, problematični.

"Tu je problem u tome što u tako zapakiranim salatama ili voću imate dosta visoki udio vlage, a salmonela, i ne samo salmonela, nego i druge vrste mikroorganizama trebaju neke optimalne uvjete za rast. To je najčešće visok udio vlage", rekla je. Istaknula je i da salmonela može rasti u uvjetima s kisikom i bez njega, što je čini vrlo otpornim mikroorganizmom.

Na pitanje koje su vrste voća i povrća posebno rizične, dekanica odgovara da je to teško precizirati. "Možda bi ispravnije bilo reći da je kod njih možda lakše doći do kontaminacije, poput, recimo, blitve, špinata, generalno lisnatog povrća, iz razloga što je dosta velika aktivna površina tog lista gdje može doći do kontaminacije", navela je. Budući da to povrće raste u zemlji, kontaminacija može potjecati i iz samog tla.

"Pranje ne uklanja salmonelu"

Mnogi se pitaju mogu li se zaštititi pranjem namirnica, no Dragović Uzelac kaže da od toga nema velike koristi. "Samo pranje realno ne može inaktivirati salmonelu kao mikroorganizam. Salmonelu možete inaktivirati termičkom obradom", istaknula je. Pranje može smanjiti ukupnu količinu mikroorganizama, ali nije pouzdana zaštita od salmonele.

Dodala je da ni kućne metode poput korištenja octa ili sode bikarbone ne pomažu. "Ako je neka namirnica kontaminirana salmonelom i ako ste je vi konzumirali, to pranje će samo ublažiti, ali će se simptomi vjerojatno pojaviti", rekla je. Upozorila je i na opasnost od križne kontaminacije u kuhinji. Ako se nožem ili daskom za rezanje obrađivala zaražena namirnica, bakterija se može prenijeti na drugu hranu.

"Nema baš previše koristi. Puno više koristi ima od preventivnih mjera koje se koriste pri samom uzgoju, a i kasnije u postupanju s voćem i povrćem", zaključila je Dragović Uzelac.