PROFESORICA s Pravnog fakulteta u Zagrebu i predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo te predsjednica Hrvatskog udruženja za europsko kazneno pravo Zlata Đurđević u priopćenju je komentirala smjenu ravnateljice Uskoka Vanje Marušić. Kako kaže, želi naglasiti važnost te smjene za vladavinu prava.

Njeno priopćenje prenosimo u cijelosti.

Postupak diskreditacije i difamacije

Prošlo je tri dana od 18. travnja kada nas je sve šokirala vijest da je Vanja Marušić, ravnateljica USKOK-a dala ostavku, do dnevnika HRT u 19 sati 20. travnja 2023. u kojem je gostovala Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek i po prvi puta dala službeno objašnjenje javnosti o ostavci odnosno smjeni ravnateljice USKOK-a.

Cijeli proces bio je nalik na kratku filmsku priču o obračunu sa političkim protivnicima u autoritarnim režimima pa je opravdano pobudila sumnju opće, a ne samo stručne javnosti, u razloge smjene. Tri glavna razloga moje sumnje, kao i drugih vjerujem, su javna diskreditacija, integritet i profesionalnost ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić te tajnost DORHa od tzv. anonimne prijave do izostanaka ikakvog službenog obrazloženja iz DORH-a kroz tri dana.

Od objave vijesti o ostavci gospođa Vanja Marušić i gospodin vozač prošli su kroz proces javne profesionalne diskreditacije pa i privatne difamacije gotovo bez presedana u državnoodvjetničkom svijetu (uz iznimku slučaja Dražena Jelinića). Tako smo prvotno čuli da je vozač vozio u privatno vrijeme, u privatne svrhe, da prometna nije prijavljena, da se pozvao na autoritet ravnateljice USKOK-a.

Ispalo je da je vozač postupio po pravilima službe i po propisima kao i sva druga državna tijela.

Dakle, vozač je sam pozvao policiju, policija je izdala prekršajni nalog od  4000 kn i odredila oduzimanje vozačke dozvole na mjesec dana, a zatim se povodom njegovog prigovora vodio sudski prekršajni postupak u kojem mu je ukinuta mjera zabrane upravljanja vozilom i izrečena mu je novčana kazna od 2000 kn. Iz same kazne možemo zaključiti da je sud smatrao da se radi o lakšem prekršaju sa lakšim oblikom krivnje.

Također je objavljeno da je ravnateljica USKOK-a zataškala cijeli slučaj što se pokazalo kao prozirna neistina jer sigurno je da su svi u USKOK-u kao i DORH-u, a vjerojatno i u Ministarstvu pravosuđa bili upoznati sa nesrećom kao i sa sudskim postupkom protiv vozača ravnateljice USKOK-a.

Treba dodati da je Glavna državna odvjetnica na HRT dnevniku 20. travnja izričito rekla da se ponašanje vozača ima smatrati krajnjom nepažnjom, što je izjava visoke državne dužnosnice o krivnji i može utjecati na pravičnost eventualnog stegovnog postupka zbog teške povrede službene dužnosti.

Opći zaključak da su ove ciljano manipulativne obmane za javnost kojima je konstruirana odgovornost Ravnateljice USKOK-a dolazile iz sustava državnog odvjetništva ili iz Ministarstva pravosuđa nije demantiran što može ukazivati samo na političku smjenu osobe koja se nalazi na čelu borbe protiv najvažnijeg oblika kriminaliteta u Hrvatskoj (uz nasilje nad ženama) – političke korupcije.

Odluka o uvjetima korištenja službenih automobila USKOK-a

Ključni propis kojeg se trebala držati ravnateljica USKOK-a kao i vozač je Odluka o uvjetima korištenja službenih automobila USKOK-a od 30. listopada 2019., broj: A-31/19 koja je javno dostupna, a koja se do sada nije spominjala u javnosti. Naime, županijska i općinska državna odvjetništva donose odluke, upute, pravilnike o korištenju službenih automobila koji reguliraju pitanja organizacijske, radnopravne i imovinske naravi uključujući u najvećem broju slučajeva i oštećenje vozila u prometnoj nezgodi. Čelnici/e državnih odvjetništava donose taj propis i imaju sve upravljačke kompetencije, a niža državna odvjetništva u slučaju prometnih nezgoda i oštećenja vozila o tome izvještavaju viša državna odvjetništva. Međutim, iznimka, kao i u brojnim drugim pitanjima, je USKOK.

Prema Odluci koju je ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić donijela još 2019. godine ona je po funkciji nadležna za sva pitanja korištenja službenih automobila USKOK-a.

Za ovaj slučaj su važni sljedeći propisi:

• službeni vozač u smislu te Odluke je korisnik službenog automobila koji je raspoređen na radno mjesto vozača kao i službenik pravosudne policije premješten na rad u Ured za vrijeme rada u Uredu kada postupa prema nalozima i uputi Ravnateljice i kojemu je Ravnateljica Ureda odobrila korištenje službenog automobila,
• Ravnateljica vodi Evidenciju štetnih događaja koji se dogode tijekom korištenja službenog automobila,
• ako tijekom korištenja službenog automobila dođe do nesreće ili oštećenja vozila vozač je dužan bez odgađanja izvijestiti Ravnateljicu,
• Ravnateljica će ocijeniti pojedinačnu odgovornost te osobe
• ako je šteta nastala skrivljenim ponašanjem ili nemarom Ravnateljica Ureda odlučuje o obvezi naknade štete
• ako ne bude isplaćena šteta Ravnateljica Ureda odlučuje o pokretanju postupka radi naknade štete pred nadležnim sudom.

Dakle, nedvojbeno je da je Ravnateljica Ureda jedina nadležna odlučivati o radnopravnoj i imovinskoj odgovornosti vozača USKOK-a izvan sudskog prekršajnog ili kaznenog postupka. Iz njezinih postupaka možemo zaključiti da je ispravno postupila iz razloga koji je potvrdio i sud. Naime, pojmovi skrivljeno ponašanje i nemar mogu se tumačiti samo sukladno Zakonu o obveznim odnosima koji propisuje da poslodavac koji je oštećeniku popravio štetu ima pravo zahtijevati od zaposlenika naknadu troškova popravljanja štete, ako je ovaj štetu prouzročio namjerno ili iz krajnje nepažnje (čl. 1061.), a i u Zakonu o državnim službenicima je propisano da je teža povreda službene dužnosti samo oštećenje imovine državnog tijela hotimično ili krajnjom nepažnjom (čl. 99. toč. 16.). Stoga je Ravnateljica USKOK-a koja je jedina ovlaštena pokrenuti stegovni postupak prema vozaču i odlučivati o naknadi štete, ispravno procijenila da se ne radi o krajnjoj nepažnji.

Iz ove Odluke nedvojbeno proizlazi i protuzakonitost razloga njezine smjene u tome da nije obavijestila Ministra pravosuđa jer to nije bila niti dužna. S obzirom da je Odluka donesena prije četiri godine, Glavna državna odvjetnica je mogla prema čl. 53. Zakona o državnom odvjetništvu poništiti ili ukinuti svaki nezakoniti akt donesen u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave ili sama donijeti takav akt. S obzirom da to nije učinila smatrala ga je zakonitim.

Poseban položaj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta unutar DORH-a

Republika Hrvatska ustanovila je USKOK 2001. godine zbog svojih međunarodnih obveza ne samo u postupku pristupanja Europskoj uniji već i sukladno obveze preuzete ratificiranjem Kaznenopravne konvencije o korupciji i Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta. USKOK je glavno antikorupcijsko tijelo pa stoga i srce borbe protiv onog najopasnijeg oblika korupcije, a to je politička korupcija. Zbog rada USKOK-a smo postali članica Europske unije, a USKOK i PNUSKOK redovito dobivaju pohvale od Europske komisije u izvješćima o vladavini zbog u pravilu, pa tako i ove godine, učinkovite istrage i progona korupcije na visokoj državnoj razini.

USKOK je u rangu županijskog državnog odvjetništva te je sastavni dio državnoodvjetničke organizacije, ali ima poseban položaj obilježen određenim stupnjem nezavisnosti što je nužno radi učinkovitog obavljanja svojih zadataka borbe protiv kaznenih djela državnih dužnosnika i službenika. USKOK je uspostavljen posebnim zakonom, na njegovom čelu je Ravnateljica sa punim organizacijskim, financijskim, kadrovskim i drugim ovlastima radi osiguranja neovisnosti rada od politike. Svako smanjenje ovlasti Ravnateljice USKOK-a ili smjena zbog korištenja svojih ovlasti je udar na neovisnost Ureda, a time i udar na borbu protiv korupcije u Hrvatskoj.

Prema našem Ustavu postoji izravna hijerarhijska linija odgovornosti od predsjednika Vlade RH do svakog zamjenika državnog odvjetnika, osigurana potpunom vlašću Glavne državne odvjetnice nad Državnim odvjetništvom i svim konkretnim predmetima kroz davanje obveznih uputa i naloga u konkretnim predmetima, odlučivanja o vođenju stegovnih postupaka, davanju mišljenja kod izbora, napredovanja koje se gotovo bezrezervno poštuje  i drugih jakih upravnih ovlasti prema svakom zamjeniku državnog odvjetnika i državnom odvjetniku.

Postavljanje ravnateljice USKOK-a nije interna stvar DORH-a, a dijelom se radi i o  političkom imenovanju. Ravnateljicu USKOK-a imenuje Glavna državna odvjetnica koju faktički postavlja i odabire premijer, a k tome Ravnateljicu imenuje Glavna državna odvjetnica uz prethodno mišljenje ministra pravosuđa, ali ne suglasnost kako je netočno navedeno na Internetskoj stranici DORH-a.

I nije sporno da Vlada odlučuje o Glavnoj državnoj odvjetnici, a time i posredno o Ravnateljici USKOK-a, dakle da se radi o političkom izboru, ali je očigledno da je sada došlo i do političkog razrješenja. I dok imenovanje pod utjecajem politike nije sporno jer je Vlada odgovorna za rad DORH-a, sporno je razrješenje iz političkih razloga koji su zamaskirani u imovinsko-radno-administrativne razloge.