PROFESOR povijesti na Sveučilištu Capital Normal (CNU) u Pekingu Zvonimir Stopić komentirao je za N1 kinesku politiku, njene međunarodne odnose i posjet kineskog predsjednika Xi Jinpinga Beogradu i Parizu

“Nalazimo se u postepidemijskom razdoblju za Kinu. Počinjemo zaboravljati da je bila izrazito zaključana tijekom pandemije i nije bilo kontakata na visokim razinama sa zapadnim svijetom. U međuvremenu se svašta izdogađalo, imali smo velikih problema s opskrbnim lancem, rat u Ukrajini je počeo, prije toga trgovinski rat sa SAD-om… Sad je, u međuvremenu, Europa postala puno svjesnija te kompleksnosti odnosa s Kinom”, kaže Stopić.

“Posljednjih desetljeća to se podosta zanemarivalo. I, sad Xi dolazi u drugačijem kontekstu nego zadnji put, prije pet godina. Primijetit ćete da je posjetio Francusku i tradicionalne prijatelje kao Srbiju i Mađarsku, s kojima njeguje prisne odnose i namjerava ih takvima održati. Nije bilo Njemačke ili Italije, a o Velikoj Britaniji ne treba ni pričati jer drže odmak od Kine”, kazao je.

Profesor u Pekingu: Kina nije stopostotni saveznik Rusije

“Francuska od svih europskih zemalja ima jedno istaknutije mjesto u dugoročnim odnosima s Kinom zbog toga što je napravila iznimno veliku gestu tijekom Hladnog rata 1964., priznala je NR Kinu, kao prva zapadna zemlja. To je vrijeme kad je pitanje kineskog prisustva u globalnoj politici iznimno važno i gdje ju je praktički cijeli zapadni svijet ignorirao. Francuska je prva iskoračila pa je ovaj posjet bio ciljan, baš na 60. obljetnicu”, pojašnjava.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron tvrdi da je dobio obećanje kako više neće opskrbljivati Rusiju oružjem. Što je veliko obećanje s obzirom na bliskost i savezništvo.“Da, Kina je bliska Rusiji, ali da joj je stopostotni saveznik, nije. Postoje povijesni odnosi, ali specifičan je. U prošlosti imaju mnogo toga, od ratova do prijateljstva, što ne čudi jer 400 godina imaju diplomatske odnose. Uostalom, Kina ne mora direktno opskrbljivati Rusiju, može to preko Irana ili neke druge zemlje”, tvrdi.

Kaže i da su sad razgovori i komunikacija jako važni. “Jednom kad ona stane, rat kreće”, tvrdi Stopić.

“Što se trgovinskog rata tiče, riječ je o kompleksnoj situaciji i jako je teško tko dobiva ili gubi dugoročno. Primarno, ovo s Rusijom je slomilo ekonomsku polugu između Berlina i Moskve. Postoji velika opasnost da se ona pretvori u polugu Moskva-Peking. Pitanje je mogu li restrikcije uopće utjecati na budući rast Kine. Može je usporiti, eventualno. Svijet više nije SAD, Kina i Europa”, kazao je.

"Tajvan je najcrvenija linija"

“Kina je imala velikih poteškoća s građevinskim sektorom, a prije rata u Ukrajini, imala je i energetskih problema pa su uvedene restrikcije u nekim gradovima. Jer, trgovinski rat dosta je pogodio Kinu. U međuvremenu, napravljene su bolje linije opskrbe s Rusijom pa se situacija sredila. Izvoz je i dalje problematičan, a dodatno ju je pogodio rat u Ukrajini zbog opskrbnog lanca preko Rusije u Europu. Centralna Azija je nešto na što Kina cilja. No, prevelika je to ekonomija da bi se govorilo o teškoj krizi", tvrdi.

Tajvan je trenutno ono o čemu se najviše priča jer bi mogao bi biti motivacija za novi ratni sukob širokih razmjera.

“To je možda najozbiljnije geopolitičko pitanje danas, bez premca. Ne da je to crvena linija nego najcrvenija koju možete zamisliti. Ne postoji nijedna politička struja u Kini koja koketira s neovisnošću Tajvana na bilo kojem nivou. Ako Tajvan krene prema neovisnosti ili dođe do intervencije “sa strane”, odmah će izbiti rat, u svega nekoliko dana. Kina neće intervenirati dok neće imati poticaj s druge strane i jako su osjetljivi po tom pitanju. Ipak, tajvanski izbori sugeriraju da politika koja zagovara neovisnost nema toliku podršku da bi se išlo u tom smjeru”, zaključio je Zvonimir Stopić.