PROFESOR na Pravnom fakultetu u Zagrebu Aleksandar Maršavelski analizirao je na N1 televiziji pravne temelje i posljedice djelovanja agenata američke imigracijske i carinske službe (ICE), kao i širu antiimigracijsku politiku administracije Donalda Trumpa.

Maršavelski smatra da su postupci deportacije prema američkim zakonima neprihvatljivi po europskim standardima ljudskih prava.

"Prosvjedi su opravdani"

"Htio bih reći da su prosvjedi opravdani, da bi međunarodna zajednica trebala uputiti kritiku SAD-u zbog ICE-a i to je način da se to kaže.

Kreće od građana i vrši pritisak na političare, koji bi sada trebali reagirati. Mislim da bi to i Hrvatska trebala napraviti", rekao je Maršavelski na početku.

Istaknuo je dva ključna problema. "S jedne strane imamo prekomjernu upotrebu sile od strane ICE-a i imamo deportacije, koji su upravni postupci, ali imaju kvazi-kaznene posljedice. Osobe budu određeno vrijeme - mjesecima - u detencijskim kampovima", objasnio je.

"Trump se poziva na zakon iz 18. stoljeća"

Maršavelski dodaje kako je pravnu situaciju zakompliciralo predsjednikovo pozivanje na zakon iz 18. stoljeća koji se koristio u ratnom stanju.

"Situacija se zakomplicirala jer se Donald Trump pozvao na zakon iz 18. stoljeća, koji je inače predviđen za ratno stanje, o strancima neprijateljima po kojemu imigranti iz država koje SAD smatra neprijateljskim nemaju zajamčen čak niti sudski postupak", kazao je.

Pa ipak, dodaje kako je Trumpova administracija samo pooštrila provođenje imigracijskih zakona koji su postojali i tijekom administracija demokratskih predsjednika.

"Problemi su se nagomilali. Radi se o situacijama u kojima građani koji su stranci predugo u tom statusu. Imigracijska politika SAD-a nagomilala je velik broj ljudi koji je tamo bez državljanstva. SAD ih na neki način cijelo vrijeme drže 'na ledu' - 'ako se nećeš ponašati dobro, u bilo kojem trenutku te možemo deportirati'. Ovo što sad Trumpova administracija radi velikim dijelom je primjena propisa koji su ranije postojali, koji nisu novi nego se sada strožije primjenjuju", pojasnio je Maršavelski.

O Sandru Vukoviću

Osvrnuo se i na slučaj hrvatskog državljanina koji je, nakon gotovo cijelog života u Sjedinjenim Državama, deportiran.

"Imali smo slučaj Sandra Vukovića, hrvatskog državljanina, koji je skoro cijeli svoj život proveo u SAD-u i koji je deportiran. Radi se o nečemu što je, po našim standardima ljudskih prava, neprihvatljivo. To je neproporcionalna, nesrazmjerna intervencija, zadiranje u privatni život, iz perspektive europskih standarada to je neprihvatljivo", istaknuo je.

Prošireni kriteriji za deportaciju

Maršavelski kaže kako su deportacije inicijalno bile povezane s težim kaznenim djelima, ali se to s vremenom promijenilo. Napominje i kako SAD nije supotpisnik konvencije o ljudskim pravima Sjeverne i Južne Amerike, što dodatno pooštrava situaciju.

"Cijela stvar oko deportacija inicijalno je postavljena oko koncepta teških kaznenih djela poput ubojstva ili trgovine drogom. To su kaznena djela zbog kojih se ide u zatvor. Međutim, to se s vremenom proširilo, pa se praktički sada gotovo za bilo koje kazneno djelo, čak i ona za koja se izriče uvjetna kazna, dakle blaga kaznena djela, preispituju ljudi i, po želji, deportiraju.

Recimo, SAD nikada nisu pristupile interameričkoj konvenciji o ljudskim pravima, tako da američko pravo nije usklađeno s konvencijama o ljudskim pravima", rekao je.

Sudski epilog i neutemeljene teze

U svakom slučaju, Maršavelski smatra da će cijela priča imati svoj sudski epilog.

"Ovo će imati sudski epilog, vidjeli smo prikupljanje sredstava od strane građana koji podržavaju ICE. Ideja imigracijskog zločina bila je jedna od ključnih točaka Trumpove kampanje, ali ona nema uporište u znanosti. To je ideja da je kriminalitet imigranata veći od domaćih počinitelja. Stvar je zapravo suprotna, jer ljudi s privremenim boravkom više paze na kaznena djela.

Ta teza je pogrešna, ali dio građana je povjerovao u to. Skupili su se milijunski iznosi za ICE agente koji su koristili prekomjernu silu i čak počinili ubojstvo dvaju američkih državljana, Renee Good i Alexa Prettija", zaključio je Maršavelski.