Profesor s PMF-a o poplavama: Mi imamo više sreće nego pameti
BRANKO Grisogono, klimatolog i profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, govorio je u središnjem Dnevniku HTV-a o klimatskim promjenama i vremenskim ekstremima. Što se tiče velikih poplava diljem srednje Europe, Grisogono smatra kako je najgore zasad prošlo. U Hrvatskoj nema većih problema.
"Mi imamo više sreće nego pameti. Nismo se dovoljno pripremili, nemamo ozbiljan klimatski centar. Mi nemamo ozbiljno posložene sve struke zajedno i financirane na način da to nije takmičenje za projekte - godinu, dvije, tri, nego da je to kontinuum, da je to stalno", rekao je Grisogono.
"Smanjuje se razlika temperatura između tropskih i polarnih krajeva"
Upozorio je da se nikada ni za jedan slučaj vremenskih nepogoda ne može odmah reći da je uzrokovan recentnim klimatskim promjenama. "To se može provjeravati aposteriori, znači raznim numeričkim simulacijama. Međutim, to isto dodaje kap u istu statistiku, tako da je vrlo vjerojatno da je to posljedica recentnih klimatskih promjena", istaknuo je.
Znanstvenici tvrde da su ekstremni vremenski uvjeti češći nego prije te se manifestiraju u obliku visokih temperatura ili snažnih vremenskih nepogoda. "To je zato što se smanjuje razlika temperatura između tropskih i polarnih krajeva. To smanjuje jačinu mlazne struje koja odvaja arktički zrak od našeg zraka i onda se dogode kao ljetne situacije", napomenuo je.
"Duga, topla razdoblja, to može biti tzv. omega situacija ili bipolarna situacija ili ovakve nagle ekstremne promjene jer ta struja jako meandrira i onda ona začepi ili jedno stanje ili drugo. U prošloj klimi zapadni vjetar je uglavnom to redovito čistio, a sad je to rjeđe", nastavio je.
"Ovo je najveći izazov u povijesti čovječanstva"
Nije uvjeren da je globalni smjer koji se zauzima dovoljno snažan da se učinkovitost borbe protiv klimatskih promjena postavi na odgovarajuće temelje.
"Mislim da mi to pratimo kao informaciju u stilu sportskih novosti ili prognoze za sutra. Međutim, ovo je najveći izazov čovječanstva što se zna o povijesti od kada mi postojimo. Ovo treba puno ozbiljnije shvatiti na svim nivoima, globalno pa sve do lokalnog ponašanja - od otpada, potrošnje hrane, naše odjeće, putovanja. Ovo je nešto sasvim novo", naveo je.
Predložio je i što bi Hrvatska trebala napraviti po pitanju suočavanja s klimatskim promjenama.
"Mi trebamo institut za klimatske promjene gdje će raditi agronomi, ljudi iz prometa, turizma, da ne spominjem meteorologe, klimatologe i hidrologe, gdje će sve važne grupe doći skupa i da zajedno stvaraju nova rješenja koja mi još sad ne znamo. A većina drugih zemalja to ima, naprimjer Švedska to već ima 25 godina", zaključio je.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati