Profesor na Politologiji kršćanstvom opravdao zatiranje civilizacija Amerike
DR. SC. BORIS HAVEL, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, nedavno je na Twitteru objavio jedan vrlo dvojben status s kojim se nisu složili mnogi njegovi pratitelji na toj društvenoj mreži.
U njemu se kontroverzi može naći na pretek, no ovdje ćemo pokušati pokriti neke od očitijih. Poruka Tweeta zanimljiva je iz dva ključna razloga:
1) zato što dolazi od profesora koji predaje predmete koji imaju povijesni i religijski karakter - Oriental Jews and Arabs in the time of Zionism i Religion and Politics in the Middle East;
2) jer predstavlja ogledni primjer konzervativnog diskursa koji posljednjih godina jača, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.
Sporni status glasi ovako:
„Usprkos svim lošim stranama osvajanja, Španjolci i Portugalci su Južnu Ameriku civilizirali. Umjesto žrtvovanja muškaraca, žena i djece, donijeli su im evanđelje o Žrtvi na križu. Tisućama su spasili živote. Za to je vrijedilo zatrti civilizaciju kulta žrtvovanja ljudi.“
Tweet je očito komentar jednog novog istraživanja, objavljenog u časopisu Science, koje je pokazalo da su priče konkvistadora o masovnim ljudskim žrtvovanjima Azteka bile točne, barem u nekoj mjeri. Naime, iz zapisa nekih od osvajača proizlazi da su Azteci na lokalitetu drevnog grada Tenochtitlana na drvenim konstrukcijama tzompantli, nalik na police, nanizali oko 130.000 lubanja žrtvovanih ljudi.
Znanstvenici do nedavno nisu bili sigurni jesu li razmjeri aztečkih žrtvovanja točno zabilježeni jer su znali da su konkvistadori bili skloni pretjerivanju. Novo istraživanje potvrdilo je da su doista bila masovna, međutim, čini se da je ipak riječ o tisućama, a ne stotinama tisuća ubijenih.
Što je sporno u statusu?
Aztečka žrtvovanja, prema kojima su lubanje ubijenih bile sjeme koje je trebalo osigurati opstanak čovječanstva, odnosno „znak života i obnove, poput prvih cvjetova proljeća“, kako piše Science, predstavljala su uistinu zastrašujuću manifestaciju njihove religije. No, problem u tweetu našeg profesora je u tome što pokazuje da on očito ne zna ili pak odabire ignorirati nekoliko značajnih povijesnih činjenica koje otvaraju bitno drugačije viđenje navedenih osvajanja. Nabrojimo samo neke od važnijih.
1) Teza o spašavanju tisuća života ozbiljno je iskrivljenje povijesti.
Naime, konkvistadori su u svojim osvajanjima pobili mnogo puta više ljudi nego što su ih 'spasili'. Kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta, u obje Amerike izvršen je genocid golemih razmjera. Primjerice, povijest govori da su konkvistadori, koji su u grad Tenochtitlan ušli 1519., brutalnost aztečkih žrtvovanja iskoristili kako bi demonizirali njihovu kulturu te opravdali pljačku i konačno razaranje grada 1521. Na njegovim ruševinama kasnije je nastao Ciudad de México. Dovoljno je konzultirati Wikipediju da se shvati kakvi su bili razmjeri kolonijalnih genocida u Americi i svijetu.
„Zločini koje su počinili britanski, španjolski, nizozemski, portugalski, francuski i ostali kolonizatori nad domorocima svojih kolonija u Americi, podsaharskoj Africi, Australaziji i Oceaniji čine uvjerljivo najveći genocid u povijesti čovječanstva sa stotinama milijuna žrtava. Uslijed djelovanja europskih osvajača domorodačko stanovništvo posve je istrijebljeno u Antigvi i Barbudi, Barbadosu, Bahamima, Kubi, Dominiki, Dominikanskoj Republici, Grenadi, Haitiju, Jamajci, Svetom Kristoforu i Nevisu, Svetoj Luciji, Svetom Vincentu i Grenadiniju, Urugvaju, Patagoniji, Ognjenoj zemlji i Tasmaniji. Izumrlo je 108 južnoameričkih jezika, 103 sjevernoamerička, 10 srednjoameričkih i karipskih, par desetaka uto-astečkih, tri indonezijska, deseci australskih itd.“, piše Wikipedija. Slični, ali mnogo podrobniji podaci o genocidima nad domicilnim narodima mogu se naći i u engleskoj inačici.
Pritom treba imati na umu da nisu svi istrijebljeni narodi žrtvovali ljude niti su prakticirali kanibalizam ili neke druge slične nasilne rituale i vjerovanja, te da čak nisu uvijek bili na nižem stupnju kulturnog i tehnološkog razvoja. Naravno, sve da i jesu, to ni na koji način ne bi umanjilo težinu bilo kojeg od genocida.
2) Teza o civiliziranju brutalnih domorodaca stvara lažan dojam o uljuđenosti osvajača.
Knjiga Jareda Diamonda, 'Sva naša oružja' (str. 77-78), predstavlja zanimljiv zapis jednog od španjolskih sudionika osvajanja države Inka koji zorno svjedoči o brutalnoj okrutnosti osvajača, ali i predstavnika Crkve. Opisuje kako se franjevac Vicente de Valverde po nalogu španjolskog guvernera Pizarra obratio vladaru Inka Atahualpi i od njega zatražio da se u ime Boga i španjolskog kralja pokloni zakonima Isusa Krista te stupi u službu Njegovog Veličanstva kralja Španjolske.
„Prilazeći s križem u jednoj i Biblijom u drugoj ruci, kroz čete Indijanaca sve do mjesta na kojem je bio Atahualpa, fratar mu se ovako obratio: 'Ja sam božji svećenik i kršćane poučavam božjim stvarima, a tako sam došao i tebe poučiti. Ono što poučavam je ono što nam Bog kaže u ovoj knjizi. Zato, u ime Boga i kršćana, pozivam te da budeš njihov prijatelj, jer takva je volja Božja i tako će biti dobro za tebe.' Atahualpa je zatražio knjigu da je pogleda, a fratar mu je pruži zatvorenu. Atahualpa nije znao kako da otvori knjigu, a fratar je ispružio ruku da je otvori, na što ga je Atahualpa vrlo bijesan udario po ruci, ne želeći da knjigu otvori fratar. Zatim ju je sam otvorio i bez ikakvog čuđenja za slova i papir odbacio je pet-šest koraka od sebe, posve zajapurena lica. Fratar se vratio Pizzaru vičući: 'Izađite, izađite, kršćani! Napadnite ove neprijateljske pse koji odbacuju božje stvari. Taj tiranin je bacio na tlo moju knjigu svetog zakona! Niste li vidjeli što se dogodilo? Zašto bismo mi postali pristojni i servilni prema tom bahatom psu kad su ravnice pune Indijanaca? Razrješujem vas grijeha, napadnite ga!'
Prikaz španjolskih zvjerstava tijekom osvajanja Kube koji je u 16. stoljeću napravio Theodor de Bry
3) Retoriku o civilizacijskoj, vjerskoj i kulturnoj superiornosti koristili su brojni europski osvajači kako bi opravdali svoju surovu vladavinu i eksploataciju.
Jedan od poznatijih primjera beskrupuloznog odnosa europskih kršćanskih osvajača prema domicilnom stanovništvu je način na koji su britanske vlasti tretirale Indijce. Za njihove vladavine od gladi je umrlo oko 35 milijuna Indijaca. Jedna od najpoznatijih mračnih epizoda britanske vlasti, koja je tijekom II. svjetskog rata neumoljivo eksploatirala indijske resurse i proizvode, bila je velika glad u Bengalu u kojoj je 1943. godine umrlo skoro tri milijuna ljudi.
Kada su britanskom premijeru Winstonu Churchillu javili da ljudi ondje masovno umiru, on je za glad okrivio same Indijce rekavši da se ‘množe poput zečeva’. Odbio je poslati pomoć izgladnjelom stanovništvu, čak i kada su je ponudile druge zemlje poput Australije.
“Mrzim Indijce. Oni su životinjski narod sa životinjskom religijom“, rekao je Churchill.
Europski osvajači sustavno su isticali negativne vrijednosti američkih civilizacija i svoju superiornost. Kako piše u udžbeniku 'Povijest 8, Humanizam i renesansa, doba otkrića, Zagreb 2008., potreba za osvajanjem opravdavala se pripisivanjem sebi „najrazvijenijih civilizacijskih domašaja, poput monumentalne arhitekture, zlatarstva, od intenzivne poljoprivrede do društvene organizacije, od monarhističke vladavine do intenzivne i stoljetne trgovine“. Opravdanje se također nalazilo u „demonskom djelovanju koje je valjalo uništiti u korijenu, kako bi se na njegovom mjestu posadila kršćanska vjera i iberska civilizacija osvajača“.
4) Teza o donošenju Žrtve Krista predstavlja romantiziranu religioznu fantazmagoriju.
Teza ne uzima u obzir činjenicu da su osvajači, ali i Crkva, iz potpuno materijalističkih razloga ponekad blagoslovili čak i masakre domorodačkih naroda koji su već bili preobraćeni na kršćanstvo, što je odlično tematizirano u Oscarom i Zlatnom palmom nagrađenom filmu 'Misija', većim dijelom utemeljenom na povijesnim činjenicama.
Povjesničar dr. sc. Hrvoje Petrić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu kaže da su Španjolci koji su prodirali na američko tlo prvenstveno bili motivirani vijestima o njegovom bogatstvu u plemenitim metalima, a ne prosvjetiteljskim željama ili namjerama da pronesu blagodati svoje religije i civilizacije.
„Europljani su imali neusporedivo bolje vatreno oružje kojemu se domoroci nisu mogli uspješno oduprijeti. Manje skupine španjolskih pustolova, koje su zvali konkvistadori, bez velikih napora su u nekoliko desetljeća tijekom 16. stoljeća uništile tekovine starih civilizacija na novom kontinentu. Pri osvajanju su surovo postupali prema domorocima kako bi im pokazali nalazišta plemenitih metala. Konkvistador Cortes osvojio je državu Azteka, a Pizarro carstvo Inka“, tumači Petrić.
5) Osvajači su širili bolesti, nerijetko čak i namjerno.
Procjenjuje se da je u Meksiku, kada je onamo stigao zloglasni konkvistador Hernando Cortés, živjelo oko 25 milijuna ljudi. Samo stoljeće kasnije taj broj sveden je na oko jedan milijun, a glavni uzrok ovako masovnog pomora, uz brojne masakre, bile su epidemije bolesti.
Neka istraživanja pokazuju da je najveći broj ljudi stradao u dvije velike epidemije - jedna je bila epidemija velikih boginja, a druga groznice nalik na tifus uzrokovane bakterijom Salmonella enterica.
Petrić kaže kako se često zaboravlja da je sve do kraja 15. stoljeća Amerika bila izolirana od Euroazije i Afrike zbog čega njezino stanovništvo nije bilo otporno na brojne bolesti koje su sa sobom donijeli osvajači.
„Euroazijske bolesti na koje su Europljani i Azijati stekli imunitet u Americi su bile nepoznate. Prva bolest koja je iz Europe stigla u Ameriku bile su velike boginje. Razmjeri uništenja koje su europske bolesti napravile gotovo su nezamislivi. Primjerice, u središnjem Meksiku je u manje od sto godina populacija svedena na 5 posto, na andskom području, gdje su živjeli Inke, stanovništvo je desetkovano, a na Karibima je gotovo potpuno istrijebljeno. Neki povjesničari procjenjuju da su bolesti poubijale 95% američkih Indijanaca“, pojasnio je.
Neki povjesničari tvrde da su osvajači ponekad čak namjerno širili bolesti. Primjerice, David Stannard i Barbara Mann smatraju da je američka vojska pripadnike naroda Cherokee prilikom premještanja u rezervat 1830. namjerno provela kroz područje u kojem je vladala epidemija kolere. Umrlo je oko 8000 ljudi, odnosno polovica cijelog plemena.
Pisma britanskog vojnog zapovjednika Jeffreyja Amhersta jasno pokazuju da je namjerno naredio distribuiranje deka zaraženih velikim boginjama kako bi izvršio genocid nad Indijancima.
„Trebate pokušati zaraziti Indijance dekama te upotrijebiti svaku drugu metodu koja može poslužiti da se istrijebi ta odvratna rasa“, napisao je Amherst.
Kada su velike boginje harale sjevernim ravnicama SAD-a 1837., američki ministar rata Lewis Cass naredio je da se nekim indijanskim plemenima ne daje cjepivo.
„Pretpostavlja se da je u 16. stoljeću u Americi umrlo nešto manje od sto milijuna ljudi, a takva smrtnost viša je od bilo koje druge koju je neko društvo ikada doživjelo. Ogromna smrtnost bila je kombinirana s kulturnim šokom uslijed europske pljačke, nametanja kršćanstva i pretvaranja većine ostatka domorodačke populacije u roblje“, kaže Petrić.
Fotografija prikazuje amazonske Indijance u Peruu pretvorene u robove tijekom procvata proizvodnje gume iz drveća
6) Teza da su europski osvajači američkim narodima donijeli civilizaciju trebala bi podrazumijevati da su se njihovi uvjeti života nakon osvajanja popravili.
Nažalost, to nema puno veze sa stvarnošću. Naime, osim što su desetkovani, Indijanci su također bili protjerivani, zatvarani u rezervate, korišteni kao roblje i sl. Primjerice, mnogi od pet milijuna Indijanaca koji danas žive u SAD-u nisu uspjeli zadržati svoje stare tradicije, a istovremeno se nisu uspjeli integrirati u društvo, vjerovanja i tradicije svojih osvajača. Još i danas u mnogim rezervatima, u kojima živi 20-ak posto američkih Indijanaca, vladaju siromaštvo, alkoholizam, ovisnosti o drogama, slaba zdravstvena skrb i visoke stope nezaposlenosti.
Iz svega gore navedenog slijedi da je sporna poruka u tweetu potpuno apsurdna. Nadajmo se da će ostati zabilježena samo na Tweeteru, a ne i u bilješkama autorovih studenata.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati