PROFESOR Maksim Kamenjecki iz kijevskog Instituta za međunarodne odnose za N1 je komentirao mogućnost ulaska Švedske u NATO savez.

"Proces proširivanja NATO-a dramatičan je za neke zemlje, ne samo za Ukrajinu nego i Finsku. Vjerojatno je postignut dogovor saveznika pa je Turska odlučila popustiti. Nekoliko njenih poteza sad je bitno, prvenstveno stav oko ulaska Ukrajine u NATO, što nije ostalo neprimijećeno ni u Rusiji", započeo je Kamenjecki i dodao da takvo nešto ne ide Rusiji u prilog.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg naglasio je više puta, kao i američki predsjednik Joe Biden, da bi pristupanje Ukrajine savezu značilo rat s Rusijom, koji nitko od njih ne želi. 

"Situacija je neizvjesna, ali ono što u Ukrajini ne očekujemo jest da ćemo biti primljeni dok traje rat. Ali ono što se očekuje jest garancija pristupanja poslije njega. Samo, tu su dva problema, Rusi su započeli rat kako ne bi dopustili Ukrajini ulazak u NATO savez, tako da joj ova situacija ide na ruku. A drugi problem, NATO je stvoren kao način kolektivne zaštite od bivšeg SSSR-a, a sad Rusije, no u ratu je samo Ukrajina i ne štiti samo sebe nego i dobar dio europskih zemalja od njene agresije. Zato mislim da ima smisla ulazak Ukrajine u NATO", rekao je ukrajinski profesor pa nastavio:

"Garancije sigurnosti koje smo dobili nisu dovoljne jer smo ih dobili još 1994. Memorandumom iz Budimpešte. To nam nije pomoglo u sprječavanju ruske agresije." Sve to dovodi u pitanje koliko Zapad pomaže Ukrajini i može li to biti dovoljno za rješavanje trenutnog sukoba.

"Definitivno ne pomaže, ali Ukrajina mora riješiti taj sukob. Svaki put dobijemo što nam treba, ali nakon toga Rusija prelazi neke crvene linije koje su joj zapadne zemlje postavile. Što se tiče tenkova, protuzračnih sredstava, nekih vrsta raketa… Moramo riješiti to pitanje svojim sredstvima uz tehničku pomoć europskih zemalja."

O protuofenzivi i Prigožinu

Protuofenziva zasad ne djeluje.

"U pravcima gdje možemo napraviti ofenzivna djelovanja Rusija se pripremila. Imala je dovoljno vremena, prvenstveno minirati sva područja gdje bi se kretala naša vojska. I to je najveći problem. Također, nedostaju nam sustavna protuzračna obrana i neka sredstva u ofenzivi. Ali, vjerujte, ide se maksimalnom mogućom brzinom."

Vladimir Putin i Jevgenij Prigožin navodno su se sastali u Moskvi iako su sve ranije informacije sugerirale da se nalazi u Bjelorusiji i da ne može u Rusiju.

"Taj je slučaj izuzetno zanimljiv i bit će osnova za scenarije akcijskih filmova, ali mi vidimo da tu postoji ogromna razlika između onoga što Kremlj govori i što se stvarno govori. Prošli tjedan se negiralo da išta znaju o Prigožinu, a sad se pojavila informacija o sastanku u Kremlju. Prigožin je u međuvremenu prošao zanimljiv put, od Minska, Sankt-Peterburga do Moskve. No siguran sam sto posto u nešto, Putin ne oprašta izdaju. Prigožinu su oduzeti utjecaj i moć, a život će mu ostati u opasnosti", zaključio je Kamenjecki.