GORAN ČULAR, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti, komentirao je za N1 televiziju ljude okupljene oko Domovinskog pokreta, ekstremne desnice, koji su godinama slijedili HDZ, a sada su se ujedinili oko drugog pokreta s vrlo različitim motivima.

Čular je ustvrdio da taj dio ljudi, koji su u nekom trenutku bili u HDZ-u, u toj stranici u pravilu nisu imali pravo glasa. 

"Tek je Karamarko dao pravo glasa ekstremnoj desnici unutar HDZ-a"

"Sve dok im ga nije dao Karamarko", rekao je Čular.

Drugi dio te heterogene skupine, rekao je, čini desnica koja je u Hrvatskoj oduvijek imala problem ujedinjavanja.

"Bila su mnoštva sitnih stranaka na istoj paradigmi, ali nije dolazilo do ujedinjavanja. Samo je HSP uspijevao to pretvoriti u mandate. Sad se prvi put došlo do nekakvog kišobrana koji je ujedinio stranke desnice. Motivi za sudjelovanje u izborima su različiti. Imate tamo vrlo principijelne desničare, kojima je bitna govornica u saboru za izlaganje svojih ideja. A imate i onih kojima su ovi izbori više kao poslovni potez", objasnio je.

"Ovaj sabor neće biti ništa manje fragmentiran nego raniji"

Čular je komentirao primjer tzv. izborne prevare, odnosno situacije da u 10. izbornoj jedinici nastupi Ruža Tomašić, hrvatska europarlamentarka, a onda umjesto nje u sabor uđe Marko Milanović Litre, njezin kolega iz Hrvatske konzervativne stranke, koji je na izborima dobio svega 19 preferencijalnih glasova. 

"Ovaj sabor neće biti ništa manje fragmentiran nego raniji, bez obzira na ograničeni broj lista koje su ušle u parlament", rekao je Čular te konstatirao da nije riječ samo o Domovinskom pokretu, nego su i Restart i Možemo!, pa i mala liberalna koalicija, čak i HDZ, imali više ili manje kandidata sa strane.

"Problem SDP-a i Restart koalicije datira iz mnogo ranijeg vremena"

U Restart koaliciji, odnosno SDP-u, problem je nastao mnogo ranije, smatra Čular.

"Nakon izbora 2016. i odlaska gospodina Milanovića ostao je stranka u praznom prostoru, i u kadrovskom i organizacijskom smislu", rekao je, a SDP nije proveo nikakvo prestrukturiranje, kamoli raspravu, i zaključak što je budućnost te stranke.

"Dolaskom Bernardića, nekim vrlo površnim intervencijama mislili su da su riješili problem. Potom je slijedila pobjeda predsjednika Milanovića na predsjedničkim izborima. To je zavaralo i njih i sve ostale", nastavio je.

"Nema tko nije uzeo glasove SDP-u"

Podsjetio je da su glasači SDP-a već 2015. i 2016. imali velike probleme s time da glas i ovaj put daju toj stranci.

Dogodili su se potom izbori za Europski parlament, vrlo sretno osvojena četiri mjesta, i u SDP-u su dobili savršeno pogrešan dojam o svojoj uspješnosti i popularnosti kod birača.

"Nema tko nije uzeo glasove SDP-u, uključujući i apstinenciju", rekao je Čular za ove izbore.