Prirodne katastrofe koje nas svaki čas mogu vratiti u kameno doba

12:20, 27. travnja 2010.

Tekst: J.D.
Foto: AFP, Nasa

ERUPCIJA vulkana Eyjafjallajökull na Islandu ponovno je skrenula pažnju na jedan od paradoksa modernog vremena – što je veći stupanj tehnološke razvijenosti, to je u neku ruku veća izloženost prirodnim katastrofama. Prije šezdeset godina ovako mala erupcija ne bi imala gotovo nikakav učinak, ali s obzirom na razvijenost sustava zračnog prijevoza, nanijela je milijarde dolara gubitaka globalnom gospodarstvu.

Postoji cijeli niz prirodnih katastrofa čiji bi utjecaj mogao biti iznimno jak upravo zbog tehnološkog razvoja, piše britanski Telegraph i donosi popis takvih katastrofa.

Sunčeve oluje

Jedna od takvih mogućih katastrofa su Sunčeve oluje. Svakih nekoliko dana zbog varijacija u magnetskom polju Sunca stvaraju se stravične oluje, koje u svemir brzinom od osam milijuna kilometara na sat odašilju velike količine čestica. O utjecaju koji to može imati na zemlju odlučuju dva čimbenika. Prvi je puka sreća, u kojoj ovisi koliko jaka oluja će pogoditi Zemlju.

1989. godine jedna je velika oluja pogodila područje sjeverne polutke, a rezultat toga je bio taj da je Kanada devet sati bila bez struje. Sunčeve oluje pak mogu biti i do 10 puta jače. Uz ogromnu ovisnost o tehnologiji, nestanak struje uzrokovao bi ogromne probleme za cijeli svijet, a najteže bi bile pogođene najrazvijenije zemlje, koje najviše ovise o tehnologiji.

Zemljino magnetsko polje

Najbolje zaštita našeg planeta protiv Sunčevih oluja je Zemljino magnetsko polje. Ono se pak u određenim intervalima obrće, pri čemu jug postaje sjever, a sjever jug. Tijekom tog obrtanja, koje traje tisućama godina, planet gubi zaštitu magnetskog polja, pa je puno izloženiji brojnim utjecajima iz svemira, kao što je radijacija ili Sunčeve oluje.

Zadnji se put Zemljino magnetsko polje obrnulo prije gotovo 800.000 godina. Neki pokazatelji daju naslutiti da se novo obrtanje polova upravo događa, budući da je polje izgubilo oko 80 posto snage u zadnjih 150 godina. Živi svijet na Zemlji prebrodio je zadnji obrtaj bez većih problema. Obrtanje polja ne bi uzrokovalo izumiranje čovječanstva, ali bilo bi iznimno velika katastrofa.

Asteroidi

Svakih tisuću godina Zemlju pogodi manji asteroid, promjera oko 50 metara. To je minijaturno u odnosu na onaj od 10 kilometara koji je ubio dinosaure, ali asteroid koji je uzrokovao Tungusku katastrofu 1908. godine pokazao je koliko razorni mogu biti takvi događaji. Konačno, nebrojeni filmovi katastrofe pozabavili su se ovim pitanjem. Budući da ne postoji adekvatan sustav obrane od asteroida, okrutna je istina da se radi o jednoj velikoj partiji ruskog ruleta s malo boljim omjerima nego u originalnoj igri.

Vulkani

Znanstvenici upozoravaju da bi erupcija Eyjafjallajökulla mogla biti samo uvod u katastrofe koje slijede, jer vulkanska aktivnost na Islandu jača. Mnogi se prisjećaju erupcije Lakija iz 18. stoljeća, čije posljedice su se osjetile sve do Japana. Tjedan dana prekida zračnog prometa nakon zadnje erupcije uzrokovalo je gubitke od gotovo dvije milijarde dolara, više nego što je odnijela cijela borba protiv terorizma. Teško je uopće zamisliti posljedice koje bi uzrokovalo nekoliko mjeseci izostanka letova. nova okrutna istina je da jednostavno ne možemo predvidjeti kad će neki vulkan eruptirati.

Potresi

Haiti i Indonezija, u kojima su stravični potresi i tsunamiji odnijeli pola milijarde života i nanijeli nemjerljivu financijsku štetu podsjetnik su da se ni kretanja Zemljinih tektonskih ploča ne mogu predvidjeti. Ne treba trošiti previše riječi na katastrofe čijih je posljedica cijeli svijet postao brutalno stresan, možemo se samo nadati da se tako nešto neće ponoviti, ali jačanje tektonske aktivnosti govori drukčije.

Druge katastrofe

Postoji mogućnost dolaska ledenog doba zbog oslobađanja metanovog hidrata s oceanskog dna, što se već događalo u prošlosti, ali i jačanja kozmičkih zraka. Takvi događaji mogli bi uzrokovati veliko izumiranje vrsta i iako bi ljudski rod vjerojatno preživio, pitanje je kako bi svijet izgledao.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.