Primorac: Stvorene sustavne veze hrvatskih znanstvenika
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nakon svečanoga otvorenja Kongresa kojemu su nazočili najviši predstavnici hrvatske države, ministar Primorac okupljene je znanstvenike upoznao sa strateškim smjernicama razvoja znanosti u Hrvatskoj.
Pred više od tisuću znanstvenika, među kojima je i njih 150 koji su doputovali iz 17 zemalja svijeta i više od 300 znanstvenih novaka, Primorac je istaknuo da će uspostavljena mreža znanstvenika biti ključna za razvoj znanstvenog i obrazovnog procesa u Republici Hrvatskoj u svim narednim godinama.
Mreža znanstvenika bit će ključna i kad je riječ o suradnji s Ministarstvom gospodarstva u vezi strateških interesa Republike Hrvatske ili kad se radi o vizijama koje tehnologije treba razvijati Republika Hrvatska, istaknuo je.
Osim toga, dodao je, ta je mreža ključna i za stvaranje skupina recenzenata koje će prvi put napraviti objektivnu vanjsku evaluaciju znanstvenih instituta i ustanova te napredovanja znanstvenika. Primorca pak posebice veseli što se već sada u taj projekt žele uključiti četiri susjedne zemlje.
Na taj način, smatra ministar, Hrvatska "preskače" fazu postupnog pridruživanja EU i bez obzira na to što još nije član EU, već od danas počinje raditi po pravilima te integracije.
Primorac vjeruje kako hrvatski znanstvenici u inozemstvu mogu osigurati, svojim lobiranjem i uz sufinanciranje Ministarstva, dvije stotine ili čak četiri stotine mjesta za brza znanstvena usavršavanja znanstvenih novaka u inozemstvu koji se onda u domovinu mogu vratiti kao magistri ili doktori znanosti. To je, istaknuo je Primorac i najbrži put za stjecanje magisterija ili doktorata znanosti.
Ministar znanosti posebice je pak istaknuo zadovoljstvo što je postignut nacionalni konsenzus kad je riječ o važnosti znanosti i obrazovanja što se do sada još nikada nije dogodilo. Odnosno rekao je, na tomu su se sjedinili vrh države, ravnatelji znanstvenih instituta, dekani i rektori hrvatskih visokih učilišta.
Smatra kako je sada, kada je država već došla do svoje granice izdvajanja od 2,2 posto BDP-a za znanost i obrazovanje, izuzetno važno pronaći način da se privatni sektor potakne na izdvajanja za znanost i obrazovanje kako bi se u konačnici ostvarilo željenih tri posto BDP-a za ta područja.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara