MINISTAR financija Marko Primorac večeras je u Dnevniku Nove TV govorio o najavljenom rastu plaće i o mirovinama.

"Da, mi smo trenutno u postupku izrade modela kojim bismo dodatno rasteretili plaće, ne samo u pogledu poreza na dohodak nego i u pogledu doprinosa, prije svega na mirovinsko osiguranje", kazao je.

"Konkretne iznose po platnim razredima ne mogu sada govoriti, definiramo određene detalje do kraja. Mogu otkriti to da smo odlučili ići jednim drugim smjerom, kojim ćemo uspjeti povećati plaće i onima koji sada ne plaćaju porez na dohodak", rekao je Primorac.

Navodi da će se to dogoditi kroz rasterećenje doprinosa za mirovinsko osiguranje.

"Do sada su uglavnom ta rasterećenja išla u smjeru povećanja osnovnog osobnog odbitka. Daljnjim njegovim povećanjem bismo rasterećivali one građane koji imaju srednje i više dohotke. To ne bi bilo toliko produktivno u ovom trenutku", navodi Primorac.

Smanjenje doprinosa za mirovinsko osiguranje

"Rezalo bi se u pogledu doprinosa za mirovinsko osiguranje. Tražimo način na koji bismo to mogli napraviti. Postoji nekoliko modela", istaknuo je Primorac.

"Jedan model je da imate nekoliko stopa i razreda različitih za doprinose za mirovinsko osiguranje. To je trenutno model kojemu nismo skloni", kazao je.

"Postoji i mogućnost uračunavanja jednog iznosa, izdatka u izračunavanju doprinosa za mirovinsko osiguranje za skupine s najnižim dohocima temeljem kojeg bi oni uplaćivali niže iznose doprinosa za mirovinsko osiguranje, a to im ne bi utjecalo na iznos mirovine u budućnosti", dodao je i istaknuo da je formiranje modela pri kraju. 

Mirovine ne bi smjele biti manje, ističe. "To što ćemo učiniti učinit ćemo na način da rasteretimo postojeće stanje, a da mirovine budu onakve kakve bi trebale biti, da to ne utječe na visinu mirovina u budućnosti", kazao je Primorac.

"To će rasterećenje biti dominantno u prvom stupu, za drugi stup, odnosno ona sredstva koja građani uplaćuju za svoju akumuliranu štednju u budućnosti. Taj dio se neće dirati, ali u okviru prvog stupa iznalazimo određene modele koje ćemo prezentirati kad za to dođe vrijeme. Oni su pri kraju, imamo nekoliko različitih modela, kad se odlučimo za jedan, prezentirat ćemo ga i prezentirat ćemo sve učinke tog modela", rekao je primorac.

Promjene i u poreznim stopama

Na pitanje hoće li dirati porezne stope Primorac navodi da će i kod poreznih stopa biti promjena.

"Osnovni cilj ovog zahvata je rasteretiti plaće. Mi, kad vodimo fiskalnu politiku, naša fiskalna politika je utemeljena na dva osnovna stupa - to je prije svega da djelujemo protuciklički, a drugi je da ona bude protuinflatorna", objašnjava.

"U prethodnom razdoblju, kad smo ostvarivali prilično robustan rast od 6.3 posto, gotovo dvostruko više od država članica EU, tada takve mjere nisu bile produktivne", rekao je Primorac.

"Trenutno veću stopu poreza na dohodak od 30 posto plaća jako mali broj građana i to je dobro da građani znaju. Radi se o nekakvim projekcijama od oko 11 tisuća građana, polovica njih je smještena u Zagrebu. Unatoč tome što je njihov broj relativno malen, prihodi koje oni uplaćuju, porez na dohodak, je oko milijardu kuna samo u Zagrebu", rekao je Primorac.

"Trenutno ne možemo ići na sljubljivanje dviju poreznih stopa u jednu, ali ćemo moći napraviti određene zahvate", dodao je.

Na pitanje hoće li povećati neoporezivi dio na 5000 kuna, kako traže poslodavci, odgovara: "Povećat ćemo jednim dijelom neoporezivi dio, no to će biti kozmetički, da bude lakše pamtljiv. Svakako će doći do rasterećenja, uz porast osnovnog osobnog odbitka, rast će i odbici za uzdržavane članove", rekao je Primorac.

O smanjenju stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto kaže da se neće dogoditi na taj način.

Prihodi lokalnih jedinica drastično rasli

Najavljuje da će se Ministarstvo financija "poigrati s autonomijom lokalnih jedinica", no nije htio navesti detalje.

"Red je da to prvo pojasnimo članovima vlade i koalicijskim partnerima, potom parlamentarnoj većini i onima na koje će se reforma odnositi", rekao je Primorac.

"Prihodi lokalnih jedinica su drastično rasli u protekloj godini, u suficitu su tri milijarde kuna. Prihodi od poreza na dohodak i prireza su rasli otprilike dvadesetak posto i to je prostor koji ćemo mi iskoristiti za porezno rasterećenje. Motivirat ćemo jedinice lokalne samouprave da taj prostor ne koriste za povećanje rashoda", najavio je Primorac.

"Ako imate drastično povećanje prihoda i ako ste u suficitu, u toj situaciji u kojoj se mi trenutno nalazimo, to također nije dobro. Dobro je voditi restriktivnu fiskalnu politiku djelomično, ali u situaciji gdje se za ovu godinu predviđa rast od 2.2 posto, koji će i dalje biti duplo veći od europskoga prosjeka, smatramo da je dobro da postoji jedan dodatni stimulans i da fiskalni prostor koji je stvoren se iskoristi u smislu dodatnog rasterećenja plaća, pogotovo onih koji imaju najniže plaće i koji će povećati potrošnju", objasnio je Primorac.

Razgovarat ćemo o rastu osnovice za javni sektor

Za povišice u javnom sektoru navodi kako će zakon o plaćama kojemu je cilj osigurati jednake plaće za jednak rad biti gotov kroz mjesec dana. Tada idu uredbe koje će biti gotove do kraja ove godine.

"Na taj način ćemo ujednačiti sve koeficijente. Što se tiče horizontalnog povećanja, o tome možemo razgovarati. To smo već najavili prilikom prošlih kolektivnih pregovora, a najavili smo i nove kolektivne pregovore u sklopu procesa kolektivnog pregovaranja", rekao je Primorac.

"U sklopu kolektivnog pregovaranja razgovarat ćemo o rastu osnovice za sve, a što se tiče interesa pojedinačnih skupina - te interese se za sada trudimo ostaviti po strani i one koji imaju bilo kakve konstruktivne ideje - uključiti u rad skupine, jedne za javne, druge za državne službe", zaključio je Primorac.