SRBIJANSKI odvjetnik Nemanja Berić koji je u ljeto 2024. završio u zatvoru u Hrvatskoj zbog veličanja četništva na svom Facebook profilu doznao je pravomoćnu kaznu. Visoki prekršajni sud objavio je danas da mu je potvrdio 15 dana zatvora na koliko je bio osuđen za remećenje javnog reda i mira, upravo fotografijama na kojima veliča razne četnike, podiže tri prsta uz tablu na ulazu u Knin, te ističe majicu s natpisom "1995 - 2019 - Oluja je pogrom".

Kronologija događaja

Berić je bio uhićen 10. kolovoza na graničnom prijelazu Bajakovo prilikom povratka u Srbiju zbog pročetničkih objava. Šibensko-kninska policija prekršajno ga je prijavila zbog ukupno 31 objave na njegovu Facebook profilu koje se povezuju s četničkim pokretom i ratnim zločinima. Nakon uhićenja bio je prevezen na Prekršajni sud u Šibeniku, gdje mu je određeno 15 dana zatvora. Kaznu je odmah i odslužio.

Po povratku u Srbiju primio ga je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u predsjedničkoj rezidenciji te na društvenim mrežama objavio njihovu fotografiju. Vučić je naveo da je Berić 15 dana proveo u hrvatskom zatvoru zbog pjevanja pjesme Baje Malog Knindže, te poručio da mu je obećao da će zajedno otići na koncert tog pjevača, poznatog po protuhrvatskim i protumuslimanskim pjesmama.

Berić je u razgovoru za Informer TV, televizijski kanal tabloida Informer, izjavio da je osuđen nakon što su čuli pjesmu "Kad sam bio mali, poklone mi slali, iz Chicaga moji, znaš ti dobro koji". U istom razgovoru ustvrdio je da nikada nije vidio "tako krvave oči kao što je imala ta sutkinja Anamarija" te dodao da mu je rekla da ne želi da ikada uđe u Hrvatsku.

Je li hrvatski sud nadležan?

Iako je i u žalbi isticao da hrvatski sudovi uopće nisu mogli biti nadležni da ga osude zbog objava na Facebooku koje je objavio dok se nalazio u Srbiji, te da mu je, među ostalim, povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja, jer kao Srbin ne vrijeđa nikoga ako veliča četnike, Visoki prekršajni sud ga je odbio. Odbijena je i žalba šibenske policije koja je tražila strožu kaznu. 

Sud je u obrazloženju presude koja bi mogla izazvati dosta polemike, istaknuo da sloboda mišljenja i izražavanja predstavlja jedno od temeljnih prava u demokratskom društvu, ali da nije apsolutna. Prema stajalištu suda, pravo na izražavanje obuhvaća slobodu iznošenja i primanja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti, no ono podliježe ograničenjima, osobito kada je riječ o zaštiti ugleda i prava drugih.

Sud je naglasio da sloboda izražavanja prestaje u trenutku kada se njome širi govor mržnje, posebice kroz rasizam i ksenofobiju. U takvim slučajevima, pravo se može ograničiti radi zaštite državne sigurnosti, javnog reda, zdravlja, morala, povjerljivih informacija te autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti. Sloboda izražavanja prema zaključku suda ne uključuje pravo na ponižavanje ili vrijeđanje drugih niti na izraze koji uznemiruju javnost.

Analizirajući konkretan slučaj, sud je utvrdio da su fotografije i videosnimke koje je objavio Berić (u presudi je anonimizacijom pretvoren u ĆN op.a.) sadržavale veličanje četničkog pokreta i njegovih predstavnika. 

"Uznemirio je hrvatsku javnost"

"Okrivljenik je nosio majicu s likom osuđenog četničkog vojvode, pozirao uz tablu na ulazu u Knin s podignuta tri prsta, objavio sadržaje s porukama na ćirilici poput natpisa "1995-2019 - Oluja je pogrom", dijelio kartu s granicama tzv. Republike Srpske Krajine i grb paravojne skupine "Srpska čast", fotografirao se na kninskoj tvrđavi uz poruku "ako te ja ne vratim, vratiće te moja deca", nosio kapu s četničkom kokardom kakvu je tijekom Domovinskog rata nosio osuđeni ratni zločinac te se fotografirao uz štand s likom još jednog osuđenog ratnog zločinca i natpisom "vojnici te tvoji pamte, naš vrhovni komandante". Takvi simboli po ocjeni ovog suda predstavljaju nacionalističku velikosrpsku ideologiju koja izražava netrpeljivost prema nesrpskom stanovništvu te spadaju u rasistički izričaj kojim se diskriminiraju osobe druge vjerske i etničke pripadnosti i negiraju žrtve tog pokreta.

Takvim se postupcima negiraju temeljne vrijednosti zaštićene Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, čija je potpisnica i Hrvatska, a te su vrijednosti univerzalne jer se odnose na zaštitu ljudskog dostojanstva i zabranu diskriminacije. Pozivanje okrivljenika na slobodu izražavanja u ovom slučaju smatra se zlouporabom prava te takav govor nije zaštićen Konvencijom", navedeno je u pravomoćnoj presudi. 

Je li sutkinja bila pristrana? 

Okrivljenik je u žalbi tvrdio i da postoji sumnja u nepristranost prvostupanjske sutkinje zbog njezinih osobnih uvjerenja i utjecaja javnosti. Pozivao se pritom na praksu Europskog suda za ljudska prava. Međutim, sud je zaključio da okrivljenik nije iznio konkretne argumente koji bi potkrijepili takve tvrdnje. Prema ocjeni Visokog prekršajnog suda RH, prvostupanjska odluka temelji se na utvrđenim činjenicama i primjeni zakona, bez vidljivog utjecaja osobnih stavova sutkinje, te se oslanja na općepoznate povijesne činjenice.

Da su hrvatski sudovi nadležni postupati proizlazi iz činjenice da se Berić fotografirao u Hrvatskoj, a njegove objave bile su javno vidljive na Facebooku. Iako je on tvrdio da mu je profil otvoren samo za prijatelje, u postupku je utvrđeno da su objave neko vrijeme mogli vidjeti svi.