CESSNA T303 koja se prije tjedan dana srušila na Velebitu, najvjerojatnije se zaledila te se njom nije moglo upravljati, neslužbeno doznaje HTV. Isti izvor javlja da se zasad ne zna je li zakazao sustav za odleđivanje ili zrakoplov nije bio opremljen za let u uvjetima u kojima je letio neposredno prije nesreće.

Tko je odgovoran za smrt četvorice iskusnih pilota?

Index iz pouzdanih izvora doznaje da je Cessna T303 zrakoplov koji nije pogodan za letenje u ekstremnim zimskim uvjetima odnosno u uvjetima u kojima tijekom leta dolazi do pojave naslaga leda na letjelici.

Da se radi o letjelici koja nipošto ne bi smjela letjeti u ekstremnim zimskim uvjetima svjedoči i opsežni naputak američke Savezne zrakoplovne administracije (FAA) koja navodi kako Cessna T303, kao i niz drugih sličnih Cessninih modela zrakoplova, ne bi smjeli letjeti u uvjetima u kojim dolazi do pojavljivanja naslaga leda na kritičnim površinama zrakoplova.

Osim navedenog upozorenja FAA je još 1985. godine izdala posebno upozorenje koje se mora primjenjivati na sve izvedbe modela T303, a tiče se zabrane letenja u zone za koje se zna da u njima dolazi do stvaranja leda na površinama zrakoplova.

FAA je također izdala naputak kako se letenje u ekstremnim uvjetima zaleđivanja smije izvoditi samo u slučaju kada je pojedini zrakoplov opremljen posebnim sustavom za odleđivanjem koji inače nije dio serijske opreme i za kojeg se pouzdano još ne zna je li bio ugrađen u Cessni koja se srušila na Velebitu.

Ekstremni uvjeti na Velebitu

Prema našim neslužbenim saznanjima, zrakoplov koji je pao na Velebitu nije imao ugrađen posebni sustav za odleđivanje, a postojeći sustav najvjerojatnije nije bio dovoljan za održavanje zrakoplova "nezaleđenim". Uslijed toga je došlo do stvaranja leda na repu zrakoplova zbog čega je pilot izgubio nadzor nad letjelicom te je došlo do rušenja. Podatak da se zrakoplov nakon udarca "razletio u tisuću komada" svjedoči da vjerojatno nije došlo do otkaza motora već je zrakoplov i dalje letio velikom brzinom, ali je bio neupravljiv te se zabio u Velebit.

Zasad je pouzdano poznato da su tijekom leta iznad Velebita prevladavali nepovoljni meteorološki uvjeti, međutim u kojoj mjeri su oni utjecali na odluke koje je donosila posada zrakoplova tek se treba utvrditi. Također, još uvijek nije poznato je li i u kojoj mjeri na odluke koje je donosila posada Cessne utjecala činjenica da se let, koji je iz Zagreba počeo kao VFR (vizualno letenje) iznad Velebita "pretvorio" u IFR let (instrumentalno letenje), jer je Cessna iznad Velebita uletjela u oblak.

To u uobičajenim uvjetima nije poseban problem s obzirom da se VFR let normalno nastavlja nakon što zrakoplov izađe iz oblaka. Međutim, čini se kako Velebit odnosno Vaganski vrh nije bio prekriven "običnim" oblakom ili maglom već oblakom u kojem dolazi do spomenutog stvaranja leda na površinama zrakoplova, a što je u slučaju Cessne T303 bilo kobno. U prilog toj tezi ide i činjenica da je nekoliko sati nakon nesreće vojni zrakoplov koji je letio preko Velebita u potrazi za nestalom Cessnom, morao odustati od potrage zbog loše vidljivosti odnosno "kape" oblaka koja je prekrila Vaganski vrh.

R.I.
Foto: MUP/ Zoran Erceg - Fotoakademija Split