PRIJE 31 godinu Hrvatska je dobila svoj prvi Ustav, poznat kao Božićni. Donesen je 21. prosinca, a svečano proglašen dan kasnije, neposredno prije Božića.

Odluku o proglašenju Ustava, najvišeg pravnog i političkog akta, donio je 22. prosinca 1990. prvi saziv Hrvatskoga sabora na skupnoj sjednici sva tri svoja vijeća: društveno-političkog, vijeća udruženog rada i vijeća općina.

Prvi je to demokratski hrvatski Ustav kojim je omogućeno izdvajanje Hrvatske iz državno-pravne sveze sa SFRJ, odnosno stvaranje samostalne i neovisne države.

Božićnim ustavom Hrvatska je određena kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država i zasnovan je moderni politički sustav.

O Božićnom ustavu u protekla su tri desetljeća napisane stotine političkih i stručnih tekstova, izrečene stotine izjava, a zbog važnosti tog dokumenta vrijedi podsjetiti na okolnosti i način na koji je donesen.

Rad na novom Ustavu počeo u ljeto 1990.

Rad na novom Ustavu počeo je u ljeto 1990., kada je "sabor bio središte živoga političkog života Hrvatske", zapisao je Željko Sabol u knjižici Proglašenje Božićnog ustava, dodajući kako su se oko saborske zgrade "građani svakodnevno okupljali, očekujući prekretničke odluke",

U srpnju te godine Predsjedništvo Republike Hrvatske donijelo je odluku kojom se saboru predlaže donošenje novog Ustava koji, naglašeno je, treba odraziti volju građana izraženu na prvim višestranačkim izborima i biti izraz političkih nazora i težnji većine pučanstva.

Smjernice za izradu novog Ustava na toj je sjednici izložio predsjednik Republike Franjo Tuđman, podsjetio je prvi predsjednik sabora Žarko Domljan u svom govoru 21. prosinca, prije usvajanja Ustava.  

Odluku Predsjedništva jednoglasno su krajem srpnja podržala sva tri saborska vijeća, nakon čega je krenuo 'pravi' posao.

Na "teškom i odgovornom poslu" pripreme novog Ustava radile su Komisija za ustavna pitanja sabora i Ustavotvorna komisija Predsjedništva Republike, imajući u vidu političke i državno-pravne smjernice koje je iznio predsjednik Tuđman, naveo je Domljan.

"U Ustavotvornu komisiju imenovano je 229 ljudi iz svih društvenih staleža, od kojih su 152 osobe djelotvorno sudjelovale u njezinom radu", rekao je predsjednik Tuđman u svom govoru na svečanosti proglašenja novog Ustava, 22. prosinca 1990.

Oko tisuću stranica primjedbi i prijedloga

Interes za novi Ustav bio je velik. Saborskoj Komisiji za ustavna pitanja svoje su prijedloge dali građani, mjesne zajednice, skupštine općina, političke stranke, stručna i druga udruženja, vjerske zajednice, kazao je predsjednik te Komisije Vladimir Šeks 21. prosinca 1990.

Istaknuo je i novum u radu Komisije, a to je da su sve njezine sjednice bile otvorene za javnost i svaki njezin radni materijal "vrlo brzo je postao predmetom znatiželje i komentara".   

Na prijedlogu ustavnog teksta, zabilježio je Sabol, radilo se u dramatičnim okolnostima jer je u kolovozu 1990. izbila Balvan-revolucija u Kninu, odnosno pobuna dijela srpskog pučanstva, a sve su pratili žestoki napadi beogradskih medija.

Sabol u svojoj knjižici navodi i da je "nacrt novog Ustava objavljen u Vjesniku 27. studenoga i da je do 20. prosinca Komisija za ustavna pitanja primila oko tisuću stranica primjedbi i prijedloga".

"Krčki nacrt"

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković prošle je godine, u prigodi 30. obljetnice donošenja Božićnog ustava, podsjetio na široj javnosti slabo poznat podatak da je nacrt prvog hrvatskog Ustava, tzv. "Krčki nacrt", izrađen u kolovozu 1990. u Malinskoj na otoku Krku.

Izradila ga je radna skupina saborske Komisije za ustavna pitanja u kojoj su bili Šeks, Smiljko Sokol, Krunislav Olujić i Ljubomir Valković.

Prema do danas poznatim detaljima, više od 70 posto "Krčkog nacrta" ušlo je u konačnici u Božićni ustav.

U međuvremenu, iz Ustavotvorne komisije, s više od dvije stotine članova, proizašla je druga stručna radna skupina u sastavu Veljko Mratović, Smiljko Sokol, Nikola Filipović, Branko Smerdel te tajnik Darko Bekić.

Konačni tekst prijedloga Ustava priredila je "Redakcijska skupina" u sastavu Vladimir Šeks, Smiljko Sokol i Zdravko Tomac. Izvorišne osnove odnosno preambulu napisao je osobno Franjo Tuđman.

"Imamo ga!"

Donošenje Božićnog ustava bio je velik trenutak za hrvatsku političku i opću javnost, o čemu svjedoči i bilješka Željka Sabola.

Donošenje Ustava proslavljeno je u zagrebačkoj Gradskoj kavani "pred kojom se okupilo mnoštvo građana, živo pozdravljajući predsjednika sabora Domljana koji je, ponesen općim oduševljenjem, misleći na Ustav, uzviknuo 'Imamo ga!'", zabilježio je Sabol.

Doista, tada su građani Hrvatske dobili Ustav koji im je zajamčio demokratski sustav i otvorio put do samostalne države.

Taj povijesni događaj ovjekovječen je i na monumentalnoj slici Jadranke Fatur "Proglašenje Ustava". Radi se o ulju na platnu, dimenzija 240 x 260 centimetara s 95 likova, koje krasi jednu od najljepših saborskih dvorana, onu Ante Starčevića.