SUDIONICI okrugloga stola u Vitezu pozvali su na pravosudno procesuiranje masakra nad 27 Hrvata u mjestu Buhinim Kućama u središnjoj Bosni koji su na današnji dan 1994. počinili pripadnici bošnjačke Armije BiH čiji je cilj bio potpuno vojno zaposjedanje središnje Bosne i etničko čišćenje Hrvata.

Kako je istaknuo Hrvoje Mandić iz Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, ratni zločin u Buhinim Kućama bio je dio plana za potpuno etničko čišćenje Hrvata u središnjoj Bosni, što je razlog zbog čega su bošnjačke vlasti predvođene predsjednikom Alijom Izetbegovićem odbijale sve planove o zaustavljanju rata.
“Povijesne činjenice pokazuju da bošnjačko političko vodstvo nije prihvatilo Cutilierov plan koji je predviđao plan federalizacije ove države i njezino međunarodno priznanje. Slično je i s Vance-Owenovim planom koji je Izetbegović načelno prihvatio, ali ga je vrh Armije BiH odbio i pokrenuo vojnu opciju“, rekao je Mandić.

Po njegovim riječima sve upućuje da je povod za izbijanje bošnjačko-hrvatskog sukoba upravo u Vance-Owenovom planu jer se bošnjačke vlasti nisu slagale s time da središnja Bosna i područje Hercegovine bude u hrvatskome administrativnom dijelu.

Nitko nije odgovarao za ovaj zločin

„Činjenica da se taj sukob vodio isključivo u zemljopisnom središtu države i na tzv. neretvanskom pravcu je sasvim dovoljan pokazatelj za izvlačenje mnogih zaključaka. To dokazuje i dostupna povijesna građa“, pojasnio je Mandić.

Na okruglome stolu upozoreno je što još uvijek ni nakon 25 godina za taj zločin nitko nije odgovarao, što obitelji ubijenih posebno boli.

U povodu dvadesetpete godišnjice tragedije Buhinih Kuća, u mjesnom groblju Topala gdje je i pokopan najveći broj žrtava, slavljena je sveta misa zadušnica koju je predvodio viteški župnik fra Velimir Bavrka. Svetoj misi prethodilo je polaganje cvijeća i paljenje svijeća uz veliki spomen križ podignut na ulazu u groblje.

U ranim jutarnjim satima 9. siječnja 1994. potkraj hrvatsko-bošnjačkog rata pripadnici Armije BiH su samo desetak dana nakon masakra u Križančevu Selu ubili 27 hrvatskih civila i vojnika.

Najmlađa žrtva nije dočekala 2.rođendan

Među pripadnicima Armije BiH bili su i mudžahedini, pripadnici odreda El Mudžahid iz sastava 7. muslimanske brigade. Među ubijenima bilo je i djece. Najmlađa žrtva bio je Danijel Grbavac koji nije dočekao ni drugi rođendan.

Prema podacima hrvatske strane u BiH, napadne operacije ABiH u središnjoj Bosni počele su sredinom siječnja 1993. a nastavile su se do travnja 1994. i potpisivanja Washingtonskog sporazuma o uspostavi hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH. U tim operacijama protjerano je ili izbjeglo 152.950 Hrvata, ubijena je 1051 civilna osoba, od toga 121 dijete, a ubijeno je 644 zarobljenih vojnika HVO-a.