S PRVIM hladnijim danima diljem Hrvatske počele su svinjokolje po dvorištima u ruralnim dijelovima Hrvatske, iako je cijela godina bila obilježena okolnostima zaraze afričkom svinjskom kugom, podsjećaju Prijatelji životinja, čije priopćenje prenosimo u cijelosti. "Ni činjenica da je ove godine zbog afričke svinjske kuge usmrćeno 17 500 svinja neće spriječiti prolijevanje krvi nevinih životinja po dvorištima, uz alkohol i veselje.

Dok u civiliziranim zemljama mučno ubojstvo nemoćne životinje izaziva osudu i zgražanje, u Hrvatskoj se klanje ne samo odobrava nego i potiče kao radosna svečanost koja se proslavlja uz veselje i pjesmu. Za one koji nikada nisu prisustvovali kolinju, prizor je uistinu brutalan.

U skučenom boksu svinju najprije naganjaju dok u panici bježi, posrće i ruši se po podu. Kada je napokon stisnu u kut, na njušku joj stavljaju metalnu sajlu i vuku je preko dvorišta dok se svim silama opire, pada, kliže... Često je istodobno povlače za uši ili rep, a cijelo dvorište odzvanja njezinim očajničkim vrištanjem.

"Riječju tradicija opravdavaju užas"

Slijedi zakonski propisano omamljivanje mehaničkim pištoljem koje je u praksi nerijetko neprecizno ili nedovoljno jako jer ga obavljaju nestručne osobe, pa životinja može ostati napola ili potpuno pri svijesti. Kako nema kontrole poštuju li se propisi o postupanju sa životinjama, a nemaju svi pištolj za omamljivanje, negdje svinju udare po glavi maljem ili sjekirom.

Nakon finalnog reza nožem duboko u vrat, iz kojega šiklja krv i stvara crvenu lokvu koja natapa dvorište, tijelo se još neko vrijeme grči. Prizoru svjedoče ljudi s čašama alkohola u rukama i djeca koja će sve pamtiti kao traumu, a sve to opravdava se riječju "tradicija", kao da će ta riječ normalizirati užas kroz koji prolazi osjećajno biće", poručuju Prijatelji životinja.

"Mnogi ljudi iz inozemstva, kada prvi put čuju za običaj svinjokolje, opisuju ga kao barbarsko, odvratno, traumatično, šokantno i bizarno iskustvo te se zgražaju nad prizorima krvi po dvorištima i životinja koje se bore za život.

"Krikovi svinja pokazuju koliko se užasno boje i pate"

Kao društvo već smo odbacili mnoge prakse koje su nekoć bile 'normalne', od javnih smaknuća do borbi životinja ili spaljivanja 'vještica', i to upravo zato što smo postali svjesniji i suosjećajniji. Vrijeme je da isto napravimo i sa svinjokoljama", navodi Vlatka Balaš Cerjak, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.

Pojašnjava da su svinje izrazito inteligentne i društvene životinje te da prodorni krici svinja u trenutku klanja jasno pokazuju koliko se užasno boje i koliko pate. Svinje prepoznaju svoje ime, rješavaju zadatke za nagradu, vole igru i maženje, sanjaju, uče "trikove", stvaraju snažne socijalne veze, pa čak mogu koristiti alate.

Prirodno su čiste, znatiželjne i razigrane, no u uzgoju su prisiljene živjeti u skučenim, prljavim objektima. Prenapučenost i loši uvjeti idealno su tlo za širenje bolesti poput afričke svinjske kuge, zbog čega su one dvostruke žrtve: prvo sustava intenzivnog uzgoja, a zatim i sustava "rješavanja" bolesti masovnim ubijanjem", podsjetila je.

"Jedenje mesa šteti ljudskom zdravlju"

Prijatelji životinja podsjećaju i na zdravstvene rizike jedenja svinjskog mesa. Kako navode, Svjetska zdravstvena organizacija svrstava prerađeno meso u skupinu kancerogenih namirnica povezanih s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, dok je visok unos životinjskih proteina općenito povezan s bolestima srca, dijabetesom tipa 2 i drugim kroničnim bolestima.

Poručuju da meso nije nužno za zdravlje, a cijenu takve "tradicije" plaćaju i svinje i ljudi. Umjesto daljnjeg održavanja krvavog kruga uzgoja, bolesti i klanja, Prijatelji životinja zagovaraju preusmjeravanje na biljnu proizvodnju i biljne prehrambene proizvode.

"Namirnice poput graha, leće i slanutka, žitarice i drugi biljni izvori proteina mogu u potpunosti zadovoljiti naše prehrambene potrebe bez ijedne žrtvovane životinje. Tako trošimo manje resursa, stvaramo manje zagađenja i smanjujemo rizik od novih zoonoza", poručili su.