TEŠKO je razlučiti predstavljaju li Kulmerovi dvori, prestižni dvorac u zagrebačkim Šestinama, povijesni ili politički simbol Zagreba i čitave Hrvatske.

Povijest najpoznatijeg glavnogradskog dvora seže još u šesnaesto stoljeće, no danas on nije dio kolektivne memorije zbog svoje urbanističke ili povijesne važnosti, nego zbog aktualnih vlasnika i stanara, obitelji Todorić. Ivica Todorić, nekadašnji vlasnik bivšeg Agrokora, koji je propao u dugovima teškim najmanje milijardu eura, kupio je na posredni način zapušteni dvorac na prijelazu milenija, da bi se, uz slavopojke medija, kao najveći i najpoznatiji nacionalni tajkun uselio 2006. u preuređeno superluksuzno zdanje koje postalo znak prepoznavanja za bogatstvo stečeno pretvorbom i privatizacijom nakon 1990. godine.

Četvrt stoljeća kasnije, obitelj Todorić privređuje iznajmljujući dijelove raskošnog dvorca za razne evente, dok se sam Ivica Todorić spori s državom i suočava s nizom optužnica za gospodarski kriminal.

Mjesto susreta povijesti i sadašnjosti

Kulmerovi dvori mjesto su susreta povijesti i sadašnjosti na kojem postaje očevidno da su u njemu vladali samo bogataši i moćnici. Na tih 55 tisuća četvornih metara - gdje je dvorac ljetnikovac nakon potresa 1590. godine podigao vlastelin Stjepko Gregorijanec, vlasnik dvorca Medvedgrad - obitavala su mnoga značajna prezimena.

Nakon sedamnaestog stoljeća dogradio ga je grof Petar Zrinski, da bi sljedeći stanari bili iz obitelji Turovicz, Mikulić, Čikulin i Sermage. Današnje ime, Kulmerovi dvori, dvorac je dobio po Ivanu Emilu Kulmeru koji je oženio groficu Juditu Sermage.

Kulmeri su dvorac izgubili u vrijeme bivše Jugoslavije, nakon 1945. godine, kada su izvlašteni. Kulmerovi dvori bili su dio imovine velikog državnog poduzeća Astra, potom Astre International, da bi ga na kraju tvrtka ZANE prodala maloj tvrtki Sintagma, ona Agrokoru, a on Ivici Todoriću. Izravan nasljednik bio je čuveni slikar Ferdinand Kulmer, čija je kćer Barbara sudskim putem nakon 1990. godine pokušala povratiti izgubljeni dvorac.

Izgubila je spor s gradom Zagrebom koji je trajao sve do 2014. godine. U odvjetničkom uredu koji je zastupao Barbaru Kulmeru rekli su Indexu da su je s tom godinom prestali zastupati. Zanimljivo je kako svoj dio Kulmerovih dvora - koji su podijeljeni na četiri vlasnika, Ivicu Todorića i njegovo troje djece, Antu, Ivana i Ivu Todorić - danas daje u najam kćer Iva koja je s tim poslom započela kada je Ivica Todorić bio "u izgnanstvu" u Londonu.

Poslovni registri pokazuju kako Iva Todorić iznajmljuje prostore u Kulmerovim dvorima preko svoje tvrtke Srculence koja se bavi turizmom i iznajmljivanjem nekretnina. Uz Kulmerove dvore, iznajmljuje i raskošnu vikendicu u Gorskom kotaru. Paradoksalno, Barbara Kulmer, kćer baruna Ferdinanda Kulmera, također posjeduje "obrt za iznajmljivanje vlastitih nekretnina", osnovan 1999. godine, koji je danas neaktivan.

"Posebna vrijednost Kulmerovih dvora jest krajolik u neposrednom okruženju"

O povijesti Kulmerovih dvora Index je razgovarao s jednim od najpoznatijih stručnjaka za to područje, akademikom Mladom Obadom Šćitarocijem.

"U današnjem Gradu Zagrebu dva su dvorca, stotinjak ljetnikovaca i nekolicina kurija. Sjeverno od rijeke Save je dvorac Kulmerovi dvori u Šestinama, a južno od Save barokni dvorac Drašković u Brezovici - danas u vlasništvu Kaptola, bez namjene i u lošem stanju. Na južnim obroncima Medvednice, što je obuhvaćeno gradom i gradskom izgradnjom, nalazi se stotinjak ljetnikovaca podignutih u 19. i nešto manje početkom 20. stoljeća. Mali je broj kurija sačuvan", rekao nam je akademik Obad Šćitaroci.

O samom dvoru u Šestinama kaže: "U dvorcu se živjelo do 1944. godine. Fotografije interijera objavljene u knjizi Dvorci i perivoji u Slavoniji - od Zagreba do Iloka autori su dobili od Ferdinanda baruna Kulmera, slikara, akademika i sveučilišnog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, zadnjeg muškog člana obitelji Kulmer. Kulmerovi dvori stradali su uslijed eksplozije streljiva krajem Drugoga svjetskoga rata, jednako kao i klasicistički dvorac Januševec zapadno od Zaprešića.

Oba dvorca su godinama bila ruševna dok nisu doživjeli obnovu i dobili novu namjenu, novi život. Dvorac Januševec je obnavljan za potrebe Hrvatskog državnog arhiva, a Kulmerovi dvori su obnovljeni za stanovanje. To je bila izvorna namjena, ali sada na suvremeni način uz konzervatorski nadzor i usmjeravanje. Nema puno povijesnih i grafičkih podataka o arhitektonskim i graditeljskim mijenama dvorca u Šestinama", objašnjava akademik Marijan Obad Ščitaroci.  

"Posebna vrijednost Kulmerovih dvora jest krajolik u neposrednom okruženju. To je krajolik bez izgradnje, što je važno sačuvati i onemogućiti bilo kakvu novu izgradnju u budućnosti. Dvorac je bio nekoć, a tako je i danas, odvojen od naselja Šestine", napominje akademik Obad Ščitaroci.

Zemljište je zajedno s dvorcem kupio preko nepoznate male tvrtke Ivica Todorić, vlasnik tada moćnog i rastućeg Agrokora 1999. godine. Prema savjetima arhitekata i urbanista, na čelu s Brankom Kinclom, te uz sva dopuštenja Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode što ga je tada vodio Silvije Novak, investiciju u uređenje Kulmerovih dvora platio je Agrokor. Angažiran je bio i Tonči Kriste, arhitekt iz Agrokora.

Mutni poslovi oko Todorićeve kupnje

U svibnju 2006. godine mediji su izvijestili kako su pri kraju radovi na uređenju "plemićkog dobra" s "raskošnim dvorcem" koji će se koristiti za potrebe tvrtke Agrokor, ali i za stanovanje obitelji Todorić. Jutarnji list opisao je stečevinu obitelji Todorić kao da je "na prvi pogled nalik na engleska plemićka dobra."

Glavna zgrada dugačka je 54 metra, sadrži bazen, opremljena je stilskim namještajem i raskošnim lusterima dok su zidovi ukrašeni štukaturama. Namještaj je nabavljen iz inozemstva i u stilu je 18. stoljeća.

Trošak obnove razrušenog dvorca iznosio je oko dva i pol milijuna eura. Nekoliko godina kasnije, Index je otkrio kako poslovi Ivice Todorića i Agrokora oko kupnje Kulmerovih dvora nisu posve čisti te kako je u sve uključena i policija.

Naime, ruševine dvorca kupila je tvrtka Sintagma od poduzeća ZANE da bi potom i sama, krajem 2000. godine, bila pripojena Agrokoru. Time je Agrokor dobio dvorac, kojeg je počeo uređivati 2003. godine. Uvjet gradskih vlasti bio je da se u dvorcu nalazi i javni objekt - pa su u Agrokoru odlučili da to bude hotel. Uređena je i recepcija.

U hotel se, naravno, uselila jedino obitelj Todorić.

Godinama kasnije, krajem 2009. gradska vlast Milana Bandića izdala je lokacijsku dozvolu za prenamjenu hotela u rezidenciju. Zbog "hotela" u Šestinama nekoliko se puta i prosvjedovalo. U veljači 2009. prosvjed je vodila udruga Pravo na grad. Tražili su, pred ulaskom u Kulmerove dvore, da im se dopusti ulazak u hotel. Radnička fronta je prosvjed ponovila u travnju 2015. godine, kada Todorićevi dvori više nisu bili hotel.  

Pokušaj ovrhe Kulmerovih dvora

Ivica Todorić je samo zdanje kupio od Agrokora u prosincu 2005. godine, za 29.8 milijuna eura, i to uz pomoć dva kredita kod Hypo banke. O tome je Index pisao 2010. i 2017. godine. Padom obitelji Todorić i slomom Agrokora obiteljski život, kao i poslovanje, ostali su u Kulmerovim dvorima.

Ruska banka Sberbank - dok je još poslovala u Hrvatskoj i državama Europske unije - pokušala je 2020. godine zbog dugova Todorića i Agrokora ovršiti Kulmerove dvore, ali nisu uspjeli. Prema tadašnjoj sudskoj presudi, Sberbanka trebala je Todorićima nadoknaditi sudske troškove od oko tri i pol milijuna kuna.

Imovina Ivice Todorića trenutačno je zamrznuta odlukom Županijskog suda te se ne može ni ovršiti bez konačnog sudskog pravorijeka. Todorići je ne mogu ni prodati, ali je mogu nesmetano uživati. Na upit Indexa o planovima za Kulmerove dvore Ivica Todorić nije odgovorio, a nedostupni su i članovi obitelji.

Ipak, u intervjuu za RTL televiziju rekao je 2020. godine sljedeće: "Živimo teško, ali veselo, jer pazite, ja ću, kad se rasvijetli ovo, dovesti novi duh u ove prostore, u ovu Hrvatsku, ne mogu vam reći kako se veselim što sam napravio, do kud sam došao i kako sam raskrinkao jednu kriminalnu organizaciju.."

Glavni obiteljski biznis svodi se, očito, na rentanje nekretnina, Kulmerovih dvora i luksuzne Čarobne kuće u Gorskom kotaru, čime se bavi Iva Todorić. Doduše, izgleda da to iznajmljivanje nije posao kao svaki drugi i da je najam nekretnina namijenjen samo društvenoj i estradnoj eliti. Ne postoji, primjerice, broj telefona ili adresa elektronske pošte preko kojeg bi se mogla rentati neka dvorana u Kulmerovim dvorima.

Koliko se zarađuje na rentanju Kulmerovih dvora?

Iako je 2018. prostor Kulmerovih dvora bio iznajmljen, primjerice, ekipi filma "Koja je ovo država" Vinka Brešana koja je tamo održala tiskovnu konferenciju, danas se na društvenim mrežama mogu vidjeti samo odabrani eventi.

Jedan od posljednjih dogodio se u listopadu 2023. Na Instagramu je objavljeno kako se u Kulmerovim dvorima i dalje veselo živi. Influencerica Hana Hadžiavdagić Tabaković postavila je na toj društvenoj mreži nekoliko fotografija s privatnog eventa u Kulmerovim dvorima, gdje ističe i bliskost s obitelji Todorić.

Koliko se točno zarađuje na rentanju Kulmerovih dvora, može se samo pretpostaviti. Prema podacima financijskih servisa, tvrtka Srculence d.o.o. Ive Todorić imala je u 2022. jednog zaposlenog, 38.008 eura prihoda i 5400 eura dobiti. Podaci za 2023. nisu još poznati, a poznato je kako posluje od lipnja 2017. godine.

Možda ni taj posao obitelji Todorić ne ide najbolje - mediji su u prosincu prošle godine objavili kako je osobno Ivica Todorić dužan više od osam tisuća eura za troškove Kulmerovih dvora, poput odvoza smeća. Zbog toga ga je, na prijedlog Fine, Općinski građanski sud oglasio kao predmet koji ide u - osobni stečaj.

Priča o Kulmerovim dvorima, što ih posjeduje obitelj tajkuna u osobnom stečaju, nema izvjestan završetak. Dvorac bivših vlastelina, grofova, baruna i tajkuna stoji ponad Zagreba i čeka okončanje brojnih sudskih procesa u aferi Agrokor. Ipak, Kulmerovi dvori i nakon Todorića ostat će simbol moćnika i bogatuna, ma kako se oni zvali.