NAKON što su kasno sinoć sindikati odbili dvije Vladine ponude, pregovori se nastavljaju. O ishodu pregovora, zatvorenih za javnost, sindikati bi trebali izvijestiti tijekom dana.

Kako neslužbeno doznaje HTV, prema prvoj ponudi Vlade u prvoj bi godini - 2007. plaća porasla 1,7 posto, a 2013. bila bi 70 posto veća nego danas. Prema drugoj ponudi prosvjetarima bi plaća za šest godina porasla za 60 posto, od 1. siječnja povećanje bi bilo 1,37 posto, a tek od 1. rujna 2,7 posto plus šest posto osnovice.

Djelatnici fakulteta i znanstvenih ustanova u petak su se pridružili najvećem štrajku u obrazovanju dosad. Štrajk organiziraju Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske. Procjenjuje se da je u petak štrajkalo između 75 i 80 tisuća prosvjetara.

Sindikati su ministru financija predložili da plaća npr. nastavnika početnika s položenim stručnim ispitom u tri godine dođe do razine na kojoj bi bila 5 % veća od prosječne, za razliku od današnje kada je manja za 13 indeksnih poena.

Vlada i sindikati državnih službi potpisali su sporazum od 6 posto rasta osnovice u iduće tri godine. Prosvjetari ne žele prihvatiti takvo rješenje jer bi to značilo neotklanjanje zaostatka od 20,6 posto.

Naime, plaće su u prosvjeti rasle sporije od ostalih sektora, a zaostatak koji sindikati traže upravo je ta razlika.

Oni žele da im Vlada nadoknadi zaostatak u sljedećih pet godina i povećanje plaća od 5 posto. Vlada je ponudila rješenje povećanja od skromnih 1,3 posto godišnje u razdoblju od idućih deset godina, ali bez otklanjanja zaostatka.

U međuvremenu, napor i uloženo vrijeme nastavnika u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju znatno se povećao. Uvođenjem HNOS-a u osnovne škole nastavnici rade mnogo više, a pripreme za nastavu nerijetko traju koliko i sama nastava. U srednje se škole uvodi državna matura što će također iziskivati više vremena i posla.

Na fakultetima se od prošle školske godine počeo primjenjivati Bolonjski proces, koji zahtijeva stalnu prisutnost i aktivnost, ne samo studenata, nego i profesora.

Povećanim obujmom nastave i s gotovo trećinom studenata upisanih izvan kvota zbog zakona o upisu djece branitelja, sveučilišni se profesori trebaju baviti još i znanstvenim radom, kao i građenjem svojih akademskih karijera.

Usprkos svemu tome, Vlada ne odustaje od mizernih i ponižavajućih ponuda djelatnicima u obrazovnim ustanovama.