FINSKI predsjednik Alexander Stubb izjavio je jučer da pojačana ruska hibridna kampanja protiv Europe treba izazvati suprotnu reakciju od one koju Moskva priželjkuje – još snažniju potporu Ukrajini. Na sigurnosnom forumu u Helsinkiju, čelnici Finske, Moldavije i Ukrajine uputili su oštra upozorenja o dugoročnoj prijetnji koju predstavlja Rusija.

"Što nas više pokušavate zastrašiti i što nam više prijetite, to ćemo na kraju snažnije podržavati Ukrajinu", rekao je Stubb na petom godišnjem Sigurnosnom forumu u Helsinkiju. "Vjerujem da je to ispravan pristup."

Stubb je govorio uz moldavsku predsjednicu Maiu Sandu, a forumu se video-vezom obratio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Finski predsjednik naglasio je da Europa kibernetičke napade, sabotaže i informacijske operacije mora prestati promatrati kao izolirane incidente.

"Moramo shvatiti da to nisu jednokratni pokušaji ruske strane, već prava kampanja", rekao je Stubb. "Cilj te kampanje je destabilizirati nas, psihički i na druge načine, kako bi nas prisilili da prestanemo podržavati Ukrajinu."

Sigurnosni forum u Helsinkiju održava se od 2. do 4. listopada pod temom "Slojevi sigurnosti". Skup je okupio europske donositelje odluka i stručnjake za sigurnost u kontekstu ruskog rata protiv Ukrajine i rastuće zabrinutosti zbog hibridnih operacija diljem Europe.

Hibridni rat u Europi

Stubb je opisao kako je granica između rata i mira u Europi sve nejasnija.

"Rat koji Rusija vodi u Ukrajini je kinetički, tradicionalni rat, ali ono što provodi u Europi je hibridni rat", izjavio je. Ta kampanja, prema Stubbu, uključuje svakodnevne kibernetičke napade, pokušaje sabotaže i informacijski rat. Pritom je ukazao na nedavne incidente u Njemačkoj i Estoniji, gdje su vlasti sumnjive sabotaže pripisale Rusiji ili akterima povezanim s njom.

Stubb smatra da se vlade ne mogu potpuno zaštititi od takvih napada, pogotovo zato što se Moskva često oslanja na posrednike. Rješenje je, tvrdi on, u javnom imenovanju krivaca, jačanju otpornosti i uvođenju konkretnih posljedica. Neki odgovori mogu biti javni, dok bi druge trebalo uputiti privatno, diplomatskim kanalima.

Ipak, glavna poruka Moskvi mora ostati jasna: pojačani pritisak na Europu značit će samo čvršću podršku Kijevu.

Stubb: Putinov rat postigao je suprotno od planiranog

Analizirajući razdoblje nakon trenutnog sukoba, Stubb je ustvrdio da je ruska invazija već proizvela strateške posljedice koje su potpuno suprotne prvotnim ciljevima Moskve.

"Koji je bio cilj Putina i Rusije? Cilj je bio uskratiti neovisnost Ukrajini i učiniti je ruskom. A ona je postala europska", rekao je Stubb. "Cilj je bio spriječiti širenje NATO-a. Finska i Švedska nikada se ne bi pridružile da nije došlo do općeg napada." Finska je ušla u NATO 2023., a Švedska 2024. godine. Obje su zemlje napustile desetljeća vojne neutralnosti zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Stubb je ukazao i na brzi rast europskih izdataka za obranu. "Cilj je bio smanjiti obrambene proračune europskih država. A pogledajte što se dogodilo. Krećemo se prema 5 %", rekao je.

"Ruska vojska nije bila sposobna za moderni rat kad je počeo. Sad jest"

Ipak, Stubb je upozorio da ne treba podcjenjivati rusku vojnu silu nakon okončanja sukoba.

"Želim podsjetiti sve da ruska vojska nije bila sposobna za moderno ratovanje kad je ovaj rat počeo, ali sada jest. Zato će biti i puno jači kad se pregrupiraju nakon rata. Naš odnos s Rusijom bit će posve drugačiji", naglasio je finski predsjednik.

Europa će stoga morati očuvati povoljan odnos snaga dok odlučuje o obliku budućih odnosa s Moskvom. Stubb je rekao da će određeni dijalog s Rusijom na kraju biti nužan, posebno za Finsku, koja s istočnim susjedom dijeli granicu od 1340 kilometara. No naglasio je da će bilo kakva buduća suradnja ovisiti o tome kakva će se Rusija pojaviti nakon rata, jer je povjerenje uništeno invazijom na Ukrajinu.

U središtu te nove ravnoteže bit će Ukrajina. "Povrh svega, Ukrajina ima najmoderniju, najučinkovitiju i najiskusniju vojsku", dodao je Stubb. "To znači da će se cijela sigurnosna scena Europe promijeniti, vjerojatno na način koji Rusija nije željela."

Ipak, Stubb je upozorio da ne treba pretpostavljati da će Rusija iz rata izaći vojno oslabljena ili nesposobna za nove prijetnje. "Ruska vojska nije bila sposobna za moderno ratovanje kad je ovaj rat počeo, ali sada jest", rekao je. "Također će biti puno jači kada se pregrupiraju nakon rata."

Europa će stoga morati očuvati povoljan odnos snaga dok odlučuje o obliku budućih odnosa s Moskvom. Stubb je rekao da će određeni dijalog s Rusijom na kraju biti nužan, posebno za Finsku, koja s istočnim susjedom dijeli granicu od 1340 kilometara. No, naglasio je da će svaki budući angažman ovisiti o tome kakva će se Rusija pojaviti nakon rata, jer je povjerenje uništeno invazijom na Ukrajinu.

Zelenski: Putin želi cijelu Ukrajinu

Zelenski je upozorio da ambicije Vladimira Putina sežu daleko izvan Donbasa. Rekao je da Moskva i dalje želi kontrolu nad cijelom Ukrajinom i nastoji vratiti utjecaj koji je nekada imao Sovjetski Savez.

"Njegov cilj nije istok Ukrajine. Njegov cilj nije Donbas. Njegov cilj je okupacija cijele naše zemlje", rekao je Zelenski.

Upozorio je da takve ambicije prijete i baltičkim državama te drugim zemljama koje graniče s Rusijom. Odbacio je pokušaje traženja neutralnog stava između Moskve i Kijeva.

"Uloga stručnjaka, uz dužno poštovanje, nije biti u sredini između dobra i zla, između okupatora i žrtve", rekao je Zelenski. "Nikome ne treba posredovanje između života i smrti, između onih koji žele živjeti u demokraciji i onih u autokraciji."