PODIZANJE vrijednosnih pragova za primjenu Zakona o javnoj nabavi, preciznije definiranje koji gospodarski subjekti će se ubuduće morati isključiti iz postupka javne nabave, kao i izmjena definicije "neprihvatljive ponude", sadržani su u prijedlogu izmjena Zakona o javnoj nabavi koje je Ministarstvo gospodarstva danas uputilo u javnu raspravu.

Kako se navodi u obrazloženju, radi usklađenja s inflacijskim kretanjima, povećavaju se vrijednosni pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi, tako da se on više ne primjenjuje na nabavu robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 35000 eura, odnosno na nabavu radova manju od 90000 eura. Time se olakšava provedba manjih nabava i smanjuje administrativno opterećenje naručitelja, navode iz Ministarstva gospodarstva. Usporedbe radi, sada su pragovi za primjenu tog zakona kod nabave roba i usluga 26540 eura, a za nabavu radova 66360 eura.

Jasnije definiranje neprihvatljivih ponuda

Nadalje, u primjeni postojećeg zakona uočene su određene nejasnoće u definiciji pojma "neprihvatljiva ponuda", koja je utjecala na primjenu odredbi o odabiru i odbijanju ponuda. Stoga, navode iz Ministarstva, izmjenom definicije preciznije se propisuje da je neprihvatljiva ponuda ona čija cijena prelazi planirana, odnosno osigurana sredstva naručitelja te ponuda onog ponuditelja za kojeg se tijekom postupka utvrdi postojanje sukoba interesa. Time se omogućuje da naručitelj takvu ponudu obvezno odbije. Posljedično se briše odredba kojom je naručitelj mogao isključiti gospodarski subjekt ako se sukob interesa ne može otkloniti "manje drastičnim mjerama", jer nova definicija neprihvatljive ponude sada jasno pokriva takve situacije.

Proširene osnove za isključenje gospodarskih subjekata

Također, u dijelu koji se odnosi na isključenje gospodarskih subjekata, izmjenama se preciznije uređuju obvezne i fakultativne osnove isključenja. Tako se propisuje da se gospodarski subjekt mora isključiti ako nije ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i doprinosa, osim ako je iznos duga manji od 1000 eura. Proširuju se i razlozi obveznog isključenja dodavanjem kaznenog djela neisplate plaće, u skladu s nacionalnim mjerama za suzbijanje neprijavljenog rada.

Izmjenom tog zakona prihvaća se i izričaj iz EU direktive koji okolnost nekažnjavanja ne veže uz državljanstvo osoba ovlaštenih za zastupanje, odnosno poslovni nastan gospodarskog subjekta, već se isključenje veže isključivo uz nepostojanje pravomoćne presude, neovisno o tome gdje je ona izrečena. Na taj način izbjegava se nejasnoća prilikom primjene konkretne odredbe, primjerice, u slučaju kada postoji osuđujuća presuda u odnosu na osobu ovlaštenu za zastupanje gospodarskog subjekta, ali prema propisima države koja je različita od države čiji je on državljanin. Također, navedena kažnjiva djela u nekim državama predstavljaju prekršaj pa se ovakvim zakonskim rješenjem korigiraju i takvi slučajevi, navode iz Ministarstva.

Jačanje transparentnosti i digitalizacija postupaka

Između ostalog, uvodi se obveza provedbe jednostavne nabave putem Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske (EOJN) radi jačanja transparentnosti i borbe protiv korupcije, produžuje se minimalno trajanje prethodnog savjetovanja s gospodarskim subjektima s pet na sedam dana te se unaprjeđuju mehanizmi pravne zaštite i digitalizira žalbeni postupak.

Javna rasprava o predloženim izmjenama traje do 15. studenoga.