UZ PRENAPUČENOST zatvora boravak iza rešetaka u ljetnim mjesecima osobama lišenima slobode, ali i zatvorskom osoblju, dodatno otežavaju nesnosne vrućine, a pritom je najteže starijima i onima koji uzimaju terapiju protiv kroničnih bolesti. Boravak osoba lišenih slobode u pregrijanim i pretrpanim zatvorima, osim što može biti ponižavajući, dovodi i do rizika za zdravlje, kazala je za Hinu pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Podsjeća da je prilikom posljednjeg obilaska zagrebačkog zatvora starijih osoba i onih koji uzimaju terapiju jer boluju od dijabetesa, problema s krvnim tlakom, astmom i drugih kroničnih bolesti bilo više od 40 posto. Pritom se jedan istražni zatvorenik, s ugrađenim srčanim elektrostimulatorom, požalio da mu je izrazito teško podnosi velike vrućine, pa si je pokušavao pomoći umakanjem ručnika u hladnu vodu koji bi stavljao na tijelo.

"Zamislite da ste 22 sata na dan u pregrijanoj sobi s još osam osoba"

Situaciju s vrućinom dodatno pogoršava činjenica da su zatvori prenapučeni. "Kao što sam upozorila u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, prošle godine je prenapučenost u zatvorskom sustavu nastavila rasti", riječi su Šimonović Einwalter.

Najviša je bila u zatvorima u Zadru (211 posto), Karlovcu (205 posto) i Varaždinu (195 posto), gdje je bilo otprilike dvostruko više osoba lišenih slobode nego što je predviđeno.

"Zamislite da ste zatvoreni 22 sata na dan u pregrijanoj zatvorskoj sobi s još osam osoba, unutar 20-ak četvornih metara, u kojem se nalazi i sanitarni čvor", predočava situaciju pučka pravobraniteljica.

Dakle, prenapučenost povećava rizik od različitih posljedica velikih vrućina, a problem je u svemu i nedostatak službenika. Osim što utječe na sigurnosni aspekt situacije, zbog manjka zaposlenih zatvor ne može organizirati dulje ili češće šetnje na zraku ili aktivnosti tijekom kojih osobe lišene slobode ne bi cijeli dan boravile u prenapučenim sobama.

U zagrebačkom zatvoru izmjereno 30 Celzijevih stupnjeva

Nedavnim nenajavljenim posjetom pučke pravobraniteljice Zatvoru u Zagrebu, kada joj je u fokusu bila upravo vrućina, izmjerena je najviša temperatura koja je iznosila 30 Celzijevih stupnjeva.

Kaže da je temperatura bila nešto viša nego prije koju godinu kada je posjetila isti zatvor. Tada je izmjereno 28 stupnjeva, ali je vlažnost zraka, koja vrućinu čini težom i opasnijom za zdravlje, bila čak 70 posto.

Tijekom zadnjeg obilaska ona je bila primjetno niža. "Tome je sigurno pomoglo to što je Zatvor proveo našu raniju preporuku i ugradio rešetke na vrata svih soba", smatra Šimonović Einwalter. Sada metalna vrata mogu biti otvorena veći dio dana, pa zrak može cirkulirati.

U pojedinim kaznenim tijelima zatvorenici imaju hladnjake u sobama ili u hodnicima. Klima-uređaji su postavljeni u hodnicima, a zatvorenicima se omogućava i češće tuširanje, kaže Šimonović Einwalter. U svakom slučaju, s obzirom na velike vrućine i klimatske promjene hlađenje prostorija postaje sve važnije.

Pravilnikom propisane samo zimske temperature

Žali što Pravilnik o standardima smještaja i prehrane zatvorenika propisuje samo zimske temperature prostorija. One danju ne smiju biti niže od 22, a noću od 15 stupnjeva.

Njena je preporuka bila da se propišu i najviše temperature u prostorijama, što bi poglavito imalo učinak na boravak osoba lišenih slobode i tamošnjeg osoblja ljeti. Nažalost, taj prijedlog prilikom donošenja pravilnika nije usvojen.

Jasno joj je da zatvorenici izdržavaju kaznu i da zatvor nije hotel, ali određeni uvjeti moraju postojati, a to je, kaže, i pitanje poštovanja ljudskih prava i međunarodnih standarda.

"Vrućina može utjecati i na sigurnost"

Ne trpe nesnošljive vrućine samo pritvorenici i zatvorenici nego i tamošnji službenici te ostali zaposlenici. Iz Sindikata policije Hrvatske Hini je rečeno da visoke temperature znatno otežavaju svakodnevne zadatke pravosudnih policajaca, osobito u zatvorenim prostorima s ograničenom ventilacijom.

Vrućina povećava fizički napor, uzrokuje umor, dehidraciju i smanjenu koncentraciju. Sve to može utjecati na sigurnost i učinkovitost obavljanja poslova, koji su sami po sebi zahtjevni, a često i opasni. Kažu da je posebno teško čuvarima i čuvanima u starijim objektima gdje se prostorije brzo zagrijavaju i sporije hlade, pa uvjeti rada ljeti mogu biti izrazito zahtjevni.

Dodaju da u novijim i rekonstruiranim objektima postoje sustavi klimatizacije i ventilacije u administrativnim i pojedinim zajedničkim prostorima, što znatno olakšava rad u ljetnim mjesecima.

Međutim, u većini starijih objekata rashladni sustavi nisu instalirani, pa se koristi prirodnu ventilaciju ili ventilatore. Takav način pokušaja hlađenja u danima ekstremnih vrućina ne pruža dovoljnu zaštitu od toplinskog stresa.

"Rad se odvija prema uobičajenom rasporedu unatoč vrućinama"

Na pitanje primjenjuju li se posebne mjere zaštite osoblja tijekom toplinskih valova, poput skraćenog radnog vremena, odgovoreno je da unatoč tome što se osigurava dostupnost pitke vode i potiče kraće zadržavanje na izravnom suncu tijekom vanjskih aktivnosti, kraće smjene se ne primjenjuju.

Rad se odvija prema uobičajenom rasporedu, uz prilagodbe gdje je to moguće, primjerice prilikom obavljanja fizički zahtjevnijih zadataka u ranijim satima dana.

Iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kažu da su svjesni problema visokih temperatura u zatvorskom sustavu. Dodaju da se mjerenja temperature u kaznenim tijelima provode u skladu s internim protokolima, a vrijednosti se razlikuju ovisno o lokaciji, orijentaciji objekta, konstruktivnim značajkama i opremi prostora.

Ministarstvo: Izrađuje se projektna dokumentacija za sva kaznena tijela

Tijekom ljetnih mjeseci u pojedinim prostorijama, osobito onima izloženima izravnom sunčevom zračenju, zabilježene su temperature koje prelaze optimalne uvjete za boravak, što potvrđuje potrebu za sustavima klimatizacije i ventilacije.

Stoga se izrađuje projektna dokumentacija za sva kaznena tijela, koja obuhvaća ugradnju novih ili modernizaciju postojećih sustava klimatizacije, grijanja i ventilacije. Cilj je poboljšanje uvjeta boravka osoba lišenih slobode i rada službenika zatvorskog sustava.

Napominju da se u nedavno rekonstruiranim kaznionicama u Požegi te u Lipovici-Popovači provela i klimatizacija, a trenutno su pred završetkom i radovi postavljanja klima-uređaja u Zatvoru u Splitu.

Naglašavaju da je tijekom 2025. godine u državnom proračunu za potrebe rekonstrukcije objekata za smještaj zatvorenika, koja uključuje i klimatizaciju, osigurano približno 7,7 milijuna eura. Dodaju da će se preporuke, odnosno mjere pučke pravobraniteljice, provoditi sukcesivno.

Tempo će, kažu, određivati proračunske i tehničke mogućnosti, počevši od objekata s najizraženijim potrebama. Hrvatska trenutno ima sedam kaznionica, 14 zatvora i dva odgojna zavoda.