Nerealni sadržaj, ovisnički obrasci i manjak nadzora. Što prijeti djeci na internetu?
DOK AUSTRALIJA kao prva zemlja na svijetu najavljuje potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, i u Hrvatskoj sve više škola ograničava upotrebu mobitela tijekom nastave.
Usred globalne rasprave o sigurnosti digitalnog okruženja, postavlja se pitanje koliko su djeca, ali i njihovi roditelji, uistinu svjesni opasnosti koje vrebaju na platformama koje svakodnevno koriste.
Pravobraniteljica: Djeca i roditelji su nedovoljno svjesni opasnosti
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić u HRT-ovoj emisiji Otvoreno istaknula je kako u pogledu sigurnosti djece u digitalnom okruženju ima još mnogo prostora za napredak.
"Sigurno ima puno prostora za pozitivne promjene i pomake. Ono što je dobro da se počelo o tome govoriti javno, da govore osobe koje donose politike u ovom području i da zaista očekujem jedan široki dijalog stručnjaka i donositelja politika", kazala je.
Upozorava kako ni roditelji često nisu svjesni štetnosti prekomjernog korištenja mobitela.
"Nama su istraživanja pokazala da u stvari svaki peti roditelj nema kontrolu nad tim što dijete radi dok je na društvenim mrežama. Svako sedmo dijete uspostavlja kontakt i inicira kontakt nakon što je upoznao drugu osobu preko društvenih mreža da pritom ništa ne zna o toj osobi što predstavlja visoki sigurnosni rizik", navela je.
Dodala je kako roditelji i sami ponekad potiču rizično ponašanje objavom privatnih fotografija.
Katkić Stanić je također prenijela prijedloge Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice, koji se zalažu za prevenciju i podizanje svijesti.
"Sama mreža mladih savjetnika pravobranitelja je u stvari u svojim raspravama i prijedlozima predložila da se na neki način ograniči korištenje društvenih mreža djeci mlađe životne dobi, da se u stvari jakim programima prevencije koji bi bili usmjereni i na djecu u školama, ali i na roditelje, na nastavnike, senzibilizira na sve opasnosti koje postoje na internetu", istaknula je.
Čičić: Zrelost djeteta, a ne godine, određuje vrijeme za prvi mobitel
Na pitanje kada je pravo vrijeme da dijete dobije prvi mobitel, Tea Čičić iz Centra za sigurniji internet odgovara kako to ne bi trebalo ovisiti o godinama.
"To nije nešto, ja bih rekla, što se računa u godinama. Dakle, stvar je u kapacitetima djeteta", pojasnila je, dodavši kako istraživanja pokazuju da djeca u Hrvatskoj prvi mobitel dobivaju u prosjeku oko osme godine.
Naglasila je da opasnosti ne vrebaju samo na društvenim mrežama.
"Često pričamo o društvenim mrežama i uvijek nam je fokus na društvenim mrežama, međutim postoje brojne druge aplikacije koje jednako tako imaju prisutne rizike na njima. I aplikacije za dopisivanje, i prostor online video igara, virtualna stvarnost i slično", istaknula je Čičić.
Prema njezinim riječima, djeca i mladi danas najviše koriste TikTok i Snapchat, no velik broj ih igra i online videoigre koje također omogućuju interakciju s nepoznatim osobama.
Selak Bagarić: Nerealni online sadržaji stvaraju anksioznost i ovisnost
Klinička psihologinja Ella Selak Bagarić upozorava kako nerealni prikazi na internetu potiču anksioznost i nezadovoljstvo kod djece zbog stalnog socijalnog uspoređivanja.
"Ako to vidi djevojčica koja već je u jednoj ranjivoj fazi života... onda se javlja i anksioznost. Istraživanja pokazuju da i dječaci ulaze u socijalno uspoređivanje, pa onda znate da dolazi i do preekscesivnog vježbanja", pojašnjava.
Posebno ističe ovisnički aspekt društvenih mreža, čije algoritme stvaraju vrhunski stručnjaci s ciljem da djecu što duže zadrže pred ekranima.
"U velikim korporacijama, rade visoko educirani stručnjaci... Oni su zapravo s druge strane, neprijatelj djetetu i rade sve da svjesnu pažnju djeteta zaobiđu", navela je. Smatra da politika i društvo moraju stati iza roditelja i stvoriti zakonske okvire koji će im pružiti podršku.
"Ako politika i društvo ne kažu, 'mi stojimo iza roditelja u tome da odgajaju svoju djecu'... onda smo dali podršku roditeljstvu i moć autoritetu roditelja", zaključila je.
Juričev: Pravila u školama funkcioniraju, a roditelji shvaćaju svrhu
Antonio Jurčev, ravnatelj OŠ Antuna Gustava Matoša u Zagrebu, podijelio je iskustvo svoje škole, koja je ograničila korištenje mobitela još prije 12 godina.
"Više-manje uspješno funkcionira. Ponekad netko prekrši pravilo, onda mu se privremeno oduzme mobitel. Roditelji to isti dan najčešće preuzmu", rekao je Jurčev. Iako se neki roditelji ponekad ne slažu, na kraju ipak shvate da je cilj pomoći djeci.
Škola je, kaže, uvela i vlastite aktivnosti kako bi potaknula druženje i smanjila oslanjanje na tehnologiju. "Ono što smo mi uveli, prije dvije - tri godine, je školski radio. Dakle napravili smo jedan radijski studio, puštamo glazbu, nekakav njihov program... potičemo ih da se više druže", pojasnio je.
Poručio je kako će roditelji u budućnosti morati preuzimati sve više odgovornosti, dok će škole biti tu prvenstveno za prevenciju, edukaciju i pomoć.