PRAVOBRANITELJICA za ravnopravnost spolova odgovorila je na jučerašnje priopćenje Ureda predsjednika u kojemu je poručeno kako se slažu s njom u tome da "biti gay nije ni uvreda ni problem, osim ako si dio licemjerne političke družine".

Priopćenje pravobraniteljice prenosimo u cijelosti:

"Temeljem reakcija i upita medija, Pravobraniteljica se dodatno očituje na priopćenje predsjednika Republike Hrvatske i komentare javnosti vezano uz izjavu predsjednika Republike o spolnoj orijentaciji ministra Habijana.

Pravobraniteljica naglašava kako su pitanja koja se tiču seksualnosti i seksualne orijentacije kao dijelu osobnog identiteta vrlo složena pitanja i nema jednoznačnih odgovora, kako to u svom komentaru Pravobraniteljičine reakcije sugerira predsjednik Republike zanemarujući u potpunosti činjenice da živimo u društvu u kojemu informacije o nečijoj spolnoj orijentaciji često mogu dovesti i do javnog linča, a u nemalom broju slučajeva i do kaznenih djela počinjenih iz mržnje.

Dovoljno je pročitati javne komentare na raznim portalima, a koje je izazvala predsjednikova „bezazlena“ izjava o navodno općepoznatoj ministrovoj spolnoj orijentaciji.

"Nije važna samo namjera izjave već i njezin učinak"

Napominjemo kako kod procjene da li je nešto diskriminacija ili ne, nije nužna samo namjera počinitelja, već se uvijek gleda i njen učinak, a učinak u predmetnom slučaju može biti širenje govora mržnje u javnom prostoru prema osobama istospolne orijentacije.

Naglašavamo posebno kako je tvrdnja o četiri dana navodnog čekanja Pravobraniteljice da reagira zapravo manipulacija javnošću jer je medijski upit o predmetnom dobila u subotu, 13. 01., da bi reagirala već 14. 01., u nedjelju s javnim priopćenjem na svojim Internet stranicama. Temeljem čl. 21. Zakona o ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova djeluje neovisno i samostalno te prati provođenje ovoga Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova.

Pritom, ne prima upute za postupanje od drugih tijela te reagira kada procijeni da javno-politički istup pojedine osobe predstavlja povredu iz područja ravnopravnosti u širem smislu bez obzira na političko opredjeljenje osobe, a što pokazuju i primjeri iz dosadašnje prakse Pravobraniteljice.

"Javna rasprava o političarima ne može se voditi na razini prozivanja o tome je li netko ove ili one spolne orijentacije" 

S druge strane, javna rasprava o seksualnoj opredijeljenosti javnih osoba, posebno dužnosnika razlikuje se od zaštite privatnosti građana i građanki jer su političari osobe kojima su građani i građanke povjerili veliku odgovornost i moć te je samim tim njihova sfera privatnosti uža i javnost ima pravo znati važne informacije o njima, što vidimo i u slučajevima obveze ispunjavanja imovinskih kartica dužnosnika kao i drugih izuzetaka od zaštite privatnosti jer njihov rad podliježe sudu javnosti.

Shodno tome, svakako je dozvoljena i opravdana javna rasprava o svim pitanjima od javnog interesa, a posebice o onima koji mogu utjecati na život građana, kao što je sukob interesa, sumnja u počinjenje koruptivnih kaznenih djela ili kada osobe na političkoj poziciji moći na drugi način dovode u pitanje svoj integritet i povjerenu im javnu dužnost. Također, isto bi vrijedilo i za osobe istospolne orijentacije na poziciji moći koje bi politički oportuno djelovale na štetu LGBTIQ zajednice, što ovdje nije bio slučaj.

Stoga ponovo naglašavamo kako se javna rasprava političara ne može voditi na razini prozivanja o tome da li je netko ove ili one vjeroispovijesti, nacionalne pripadnosti, ovog ili onog spola, i/ili spolne orijentacije, ako to nije vezano uz legitiman cilj i javni interes koji može biti jedino dodatno unaprjeđenje navedenih prava, a ne politička diskreditacija i diskriminacija.

Habijanova izjava o Milanovićevom "bipolarnom poremećaju" ne spada u diskriminacijske izjave

Što se tiče komentara predsjednika da Pravobraniteljica nije reagirala na izjavu ministra Habijana kada je izjavio za predsjednika da je „osoba koja očito ima bipolarni poremećaj“, napominjemo da se ne radi o kvalifikacijama koje imaju veze s ravnopravnosti spolova i diskriminacijskim osnovama iz Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o suzbijanju diskriminacije koje štiti Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Osim toga, potrebno je otkloniti lakonsko shvaćanje pojma osobnih podataka, a ovaj slučaj upravo jasno pokazuje da je neophodno postaviti određene smjernice vezane uz zadiranje u privatnost u političkoj sferi. Spolna orijentacija osobe je ne samo osobni podatak, već posebna kategorija osobnog podatka čija je obrada prema članku 9. stavku 1. Uredbe o zaštiti osobnih podataka zabranjena.

"Nečija spolna orijentacija ne može se koristiti kao oružje za razračunavanje s političkim suparnicima"

Ako je zabranjena obrada takvog podatka, postavlja se pitanje je li dozvoljena javna uporaba takvog podatka bez privole osobe koja je u pitanju, zbog čega je zatraženo mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka i njihovo stajalište u okviru poštivanja prava na zaštitu osobnih podataka.

Pravobraniteljica je na stajalištu da se nečija spolna orijentacija, u krajnjoj liniji i nečiji spol nikada ne smije koristiti kao oružje za razračunavanje s političkim suparnicima. Stoga, kada političari javno raspravljaju o seksualnosti dužni su imati na umu da je svako njihovo postupanje koje je usmjereno k omalovažavanju i dovođenju u nepovoljan položaj drugih temeljem bilo kojeg od zaštićenih diskriminacijskih osnova nedopušteno i kažnjivo", stoji u priopćenju pravobraniteljice.