PROŠLE godine sedmero djece u Hrvatskoj počinilo je samoubojstvo, isto toliko ih je ubijeno, a 21 je poginulo u prometu, upozorava pravobraniteljica za djecu u svom izvješću za 2023. godinu, pozivajući se na podatke dobivene od različitih ministarstava.

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju pak da je od 2020. do 2022. godine smrtno stradalo 105 djece, 43 u prometu, 25 ih se samo ubilo, osmero utopilo, sedmero ugušilo, petero djece je ubijeno, četvero je život izgubilo u padovima.

Djeca stradavaju i zbog svoje nezrelosti i znatiželje (npr. od strujnog udara na vagonu vlaka), neopreza odraslih (dostupnost oružja, utapanje), ali i zbog izazova vršnjaka ili utjecaja društvenih mreža koji ih potiču na opasne radnje, upozorava pravobraniteljica.

"Brinuti o svakom djetetu kao o kapi vode na dlanu"

"Kao o kapi vode na dlanu - tako bismo trebali brinuti o svakom djetetu", naglašava Helenca Pirnat Dragičević, upozoravajući da je, prema posljednjoj procjeni stanovništva iz 2022. godine, udio djece u Hrvatskoj tek 17.3 posto i da se taj udio stalno smanjuje.

Njenom Uredu lani je, u odnosu na 2022. godinu, stiglo 13 posto više prijava o pojedinačnim povredama prava djece, ukupno 2183. Najveći broj prijava u području povreda osobnih prava djece (943) odnosio se na pravo na život s roditeljima i roditeljsku skrb (428).

I dalje su brojni visoko-konfliktni partnerski odnosi, u kojima roditelji nisu u stanju interese i potrebe svoje djece staviti ispred vlastitih. Na interese djece negativno utječu i sporost u postupanju institucija.

Pravobraniteljica je lani radila na 88 predmeta u kojima se roditeljima ograničavalo ili oduzimalo pravo na roditeljsku skrb, u polovici su roditelji bili nezadovoljni izborom ustanove, udomiteljske obitelji ili srodnika kojem su djeca povjerena. Često navode da su im djeca "oduzeta" bez razloga, no ne vide svoju odgovornost u svemu.  

Situacija sa smještajem djece je alarmantna

Posebno zabrinjavaju situacije u kojima područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad (HSZS) uoče rizik za odrastanje djece u obitelji, no zbog nedostatka smještajnih kapaciteta ne predlažu njihovo izdvajanje. U postupcima lišenja prava na roditeljsku skrb uočavamo dugotrajnost sudskih postupaka te usmjerenost na prava roditelja, a ne djeteta, kaže pravobraniteljica.

Uočava i značajno povećanje broja djece u ustanovama u odnosu na prethodne godine, koje bi bilo i veće da kapaciteti nisu popunjeni. "Situacija sa smještajem djece je alarmantna, posebno za djecu mlađu od sedam godina, te je nužno otvaranje novih smještajnih kapaciteta i reorganizacija postojećih (…)", naglašava Pirnat Dragičević.

Kad je riječ o posvojenjima, njen je Ured lani postupao u sedam predmeta, uključujući i četvero djece iz DR Kongo. "Ovaj je slučaj razotkrio slabosti sustava koje do tada nisu bile prepoznate. Ova posvojenja odvila su se 'ispod radara' socijalne službe, koja je prije svih dužna skrbiti o zaštiti djece", naglasila je.

Za petinu više kaznenih djela na štetu djece

Pirnat Dragičević upozorava da je lani broj kaznenih djela na štetu djece povećan za petinu, odnosno za 22.4 posto u odnosu na 2022. Prema podacima MUP-a, počinjeno je 6409 kaznenih djela na štetu djece, a prijavljenim (ne)djelima oštećeno je 6913 djece, od čega ih je 4084 u dobi do 14 godina. Prijavljeno je 837 kaznenih djela spolne naravi na štetu djece.

Pravobraniteljica je lani zaprimila 120 obavijesti u vezi s pravom djeteta na zaštitu od spolnog iskorištavanja i zloupotrebe, najviše od odgojno-obrazovnih ustanova.

"Zabrinjava velik broj prijava seksualnog nasilja u obrazovnim institucijama, posebno prijave o seksualnom uznemiravanju učenika od strane nastavnika", navodi Pirnat Dragičević i opetuje kako slučajevi seksualnog uznemiravanja nerijetko prolaze bez kaznenog progona, što omogućuje zlostavljaču da zadrži posao u kojem dolazi u kontakt s djecom i nastavi sa svojim ugrožavajućim ponašanjem.

Licencirati nastavnike, urediti rad igraonica

"Smatramo da bi zaštiti djece pridonio sustav licenciranja nastavnika", predlaže pravobraniteljica koja drži i da bi kazna za prekršaj seksualnog uznemiravanja trebala biti zapreka za rad u školi.

Upozorava da su nasilje među i nad djecom u porastu, da je nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama povećano za više od 80 posto. "Snažno podržavamo najavljene izmjene zakonskog okvira koji bi trebao dovesti do bolje zaštite djece žrtava seksualnog nasilja", poručuje pravobraniteljica.

Ponovno je pozvala da se uredi rad igraonica za djecu, upozoravajući da je ta usluga praktički izvan radara i djelokruga upravnih tijela, a koriste ju tisuće roditelja i djece godišnje.

Pobrojala je i pozitivne pomake, prijedlog Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, uvođenja Barnahus modela za podršku svoj djeci koja su bila žrtve seksualnog nasilja te pooštravanja kazni za seksualne delikte.