NAKON gotovo četiri desetljeća neizvjesnosti, znanstvenici su konačno potvrdili – Uran, zagonetni ledeni div našeg Sunčevog sustava, doista isijava više topline nego što je prima od Sunca. Ovaj zaključak, do kojeg su neovisno došla dva tima stručnjaka, rješava staru misteriju koja datira još od preleta sonde Voyager 2 1986. godine.

Tadašnja mjerenja sugerirala su da Uran, za razliku od svih ostalih plinovitih divova, nema vlastiti izvor unutarnje topline. To ga je činilo pravom anomalijom. Međutim, nova, detaljna analiza podataka prikupljenih desetljećima pokazala je drugačiju sliku, piše IFC Science.

Riješena stara zagonetka

Tim koji vodi planetarna znanstvenica Xinyue Wang sa Sveučilišta u Michiganu otkrio je da Uran emitira otprilike 12,5 posto više topline nego što je apsorbira od Sunčevih zraka. Njihovi se rezultati poklapaju s nalazima tima planetarnog fizičara Patricka Irwina sa Sveučilišta Oxford, objavljenima ranije ove godine.

"To znači da planet još uvijek polako gubi toplinu zaostalu iz razdoblja svog formiranja, što je ključan djelić slagalice koji nam pomaže razumjeti njegov nastanak i evoluciju", pojasnila je Wang.

Znanstvenici napominju kako se prelet Voyagera 2 dogodio u vrijeme pojačane Sunčeve aktivnosti, što je moglo utjecati na tadašnja mjerenja i prikazati pogrešnu sliku o uobičajenom stanju planeta.

Nova, još dublja misterija

Iako je jedna zagonetka riješena, druga se produbila. Naime, Uranova emisija topline i dalje je neobično niska u usporedbi s drugim divovima. Jupiter, primjerice, emitira 113 posto više topline nego što prima, Saturn 139 posto, a Neptun čak 162 posto. Upravo je usporedba s Neptunom najzanimljivija. Iako je Neptun udaljeniji od Sunca i hladniji, njegova unutarnja "peć" radi znatno jače.

Ta razlika ukazuje da se unutar Urana događa nešto neobično. Moguća objašnjenja uključuju drugačiju unutarnju strukturu ili specifične događaje u njegovoj evolucijskoj povijesti. Što god bio uzrok, znanstvenici se slažu da je ovo jasan pokazatelj koliko malo znamo o zanemarenim svjetovima na rubu našeg sustava.

Vrijeme je za novu misiju

"S znanstvenog stajališta, ova studija pomaže nam bolje razumjeti ne samo Uran, već i druge divovske planete. Što se tiče budućih svemirskih istraživanja, mislim da ovo jača argumente za slanje misije na Uran", dodala je Wang.

U svom radu, objavljenom u časopisu Geophysical Research Letters, istraživači zaključuju: "Buduća velika misija na Uran pružila bi ključna opažanja potrebna za rješavanje preostalih pitanja o ovom enigmatičnom ledenom divu."