Foto: Index/123rf

IVAN je pedesetdvogodišnji umirovljenik koji honorarno radi kao snimatelj. Javio se redakciji Indexa nakon što smo objavili nekoliko tekstova o poreznoj reformi koja propisuje nove namete honorarcima, prije svega plaćanje doprinosa za zdravstveno i mirovinsko.

Ivan je, uz to, i hrvatski ratni veteran koji je nakon ranjavanja na bojištu otišao u invalidsku mirovinu, a danas ne može živjeti od 2.300 kuna mirovine pa već godinama radi honorarno kao snimatelj. "Imam režije od 1.500 kuna i kredit. Moram nešto raditi", kaže. Sudjelovao je na različitim projektima, snimao sapunice, glazbene spotove i reklame sapunica, a u posljednje vrijeme angažiran je kao snimatelj za jednu hrvatsku televiziju.

Honorar manji za 700 kuna

Prima honorar od 5.000 kuna. "Od 1.1. trebao bi primati 700 kuna manje, pa to je pola mojih režija", izračunao je. Kaže da ga posebno muči nelogičnost novih nameta. Nejasno mu je zašto bi trebao plaćati zdravstveno s obzirom na to da ga već ima kao umirovljenik, a kao honorarac ionako ne može ići na bolovanje u klasičnom smislu. Ni jedan poslodavac, naime, u ovakvim situacijama ne isplaćuje honorar suradniku dok je odsutan zbog bolesti.

"Mirovina mi je već obračunata, a sada opet moram plaćati doprinose, znači li to da se i mirovina mijenja i hoće li se ponovo obračunavati?", pita Ivan.

HZMO: Nakon što umirovljenik zaradi godinu dana staža može tražiti ponovni izračun mirovine

Provjerili smo kod HZMO-a kakva su pravila u ovakvim slučajevima, odnosno imaju li umirovljenici pravo na uvećanje mirovine s obzirom na to da plaćaju doprinose.

"Ako se korisnik prijevremene starosne mirovine i starosne mirovine nakon što je stekao pravo na mirovinu zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje i navrši najmanje jednu godinu staža osiguranja stječe pravo na ponovno određivanje mirovine", stoji na stranicama HZMO-a.

"Honorarci plaćaju taj doprinos, i ako skupe dovoljnu količinu staža imaju pravo na ponovni izračun mirovine. Kad im se mirovine ponovno izračuna, njima se u obzir uzima i ta godina staža", kažu nam iz HZMO-a.

Treba napomenuti da je za ostvarivanje jedne godine staža potrebno uplatiti doprinose u iznosu obračunatom za 12 mjeseci na bazi prosječne bruto plaće.

Honorarci mogu ostvariti pravo na plaćeno bolovanje, u nekim slučajevima

Pitali smo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje imaju li honorarci pravo na plaćeno bolovanje, sada kada plaćaju doprinos za zdravstveno. Iz njihovog odgovora proizlazi da honorarci imaju pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a, koja inače stupa na snagu nakon 42. dana bolovanja. To se, naravno, ne odnosi na umirovljenike, već na one kojima je honorar glavni prihod. 

"Neovisno o poreznoj reformi, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju nije se mijenjao vezano za osigurane osobe koje ostvaruju pravo na novčanu naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanja).

Prvo je važno utvrditi na koji je način osoba zdravstveno osigurana (na koji način ima ostvaren status u obveznom zdravstvenom osiguranju), jer o tome ovisi i opseg prava iz zdravstvenog osiguranja.

Ako osoba plaća doprinose za zdravstveno osiguranje, ne mora značiti da istovremeno ostvaruje i pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja (recimo umirovljenici).

Konkretno, honorarci za koje pitate mogu ostvariti pravo na novčanu naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanja), uz ispunjene uvjete Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Naime, prema članku 8. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju:

'Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u opsegu u kojem pripadaju osiguranicima (ako ovim Zakonom nije drukčije određeno), imaju i osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj kojima je po osnovi primitaka od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, a sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, uplaćen jednokratno ili višekratnim uplatama u posljednjih pet godina doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje najmanje u visini doprinosa obračunatog na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za razdoblje od šest mjeseci, ako ne ostvaruju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje po drugoj osnovi.'

Dakle, osoba koja status osiguranika stekla u skladu s člankom 8. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ostvaruje pravo na novčanu naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) pod uvjetom da je privremeno nesposobna za obavljanje ugovorenih poslova zbog bolesti koju utvrđuje liječničko povjerenstvo HZZO-a", stoji u odgovoru HZZO-a.

Ako ste se i sami kao honorarci našli na udaru Marićeve porezne reforme, javite nam se na desk@index.hr i pošaljite nam svoju priču, rado ćemo ju objaviti.