Hrvoje Zgombić je ovlašteni porezni savjetnik, sudski vještak i ovlašteni revizor iz tvrtke Zgombić – društvo za porezno savjetovanje d.o.o. U nastavku donosimo politički program koji je on napisao i koji bi, kako smatra, trebalo provesti kako bi u kratko vrijeme došlo do promjena u zemlji.

Ovaj politički program pripremljen je na shvaćanju da Hrvatska duboko i dugoročno zaostaje za ostalim zemljama, ne samo u okviru EU. Program je fragementaran i obuhvaća samo one dijelove za koje vjerujem da su nužni kako bi hrvatsko društvo u roku mandata jedne vlade postalo bitno bolje. Ti vitalni dijelovi su: a) državni ustroj, b) pravna sigurnost i pravosuđe, c) porezna i fiskalna politika, d) gospodarstvo.

Duboko posramljen stanjem u vlastitoj zemlji, ovaj politički program pripremio sam potaknut sljedećim javno objavljenim katastrofalnim podacima za Hrvatsku:

1. Prema percepciji korupcije, 97% građana smatra da je korupcija u Hrvatskoj široko rasprostranjena. To nas u 2019. čini najgorom zemljom od 28 članica EU.

2. Prema globalnom indeksu konkurentnosti za 2019., Hrvatska se nalazi na 63. mjestu od 141 zemlje. Bolje od nas su npr. Kolumbija, Kostarika, Azerbajdžan, Mauritius, Oman. 

3. Prema Doing Business 2020. izvještaju, Hrvatska se nalazi na 51. mjestu. Bolje su od nas npr. Bjelorusija, Armenija, Moldavija, Srbija, Crna Gora.

4. Prema indeksu konkurentnosti, Hrvatska se nalazi na 60. mjestu od 63 zemlje. Gore su od nas samo Mongolija, Argentina i Venezuela.

5. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, po neovisnosti pravosuđa Hrvatska se nalazi na 126. mjestu od 141 zemlje, a daleko smo najgora zemlja u EU. Bolje od nas su Kambodža, Bangladeš, Benin, Srbija, Ukrajina.

6. Prema istom izvještaju, po učinkovitosti pravnog sustava u rješavanju sporova Hrvatska je na 140. mjestu od 141 zemlje. Gora od nas samo je Venezuela.

OSNOVNE SASTAVNICE DRŽAVNOG UREĐENJA

Ustroj države

1. Teritorijalna organizacija države

1. Ukinut će se postojeća teritorijalna organizacija.
2. Lokalne jedinice samouprave sastojat će se od gradova s preko 10.000 stanovnika kojima će se pridružiti susjedne općine i današnji gradovi s manje od 10.000 stanovnika.
3. Susjedni gradovi moći će se udruživati u veće regionalne jedinice lokalne samouprave (npr. područje Istre, Slavonije ili Dalmacije) na način da se u tom slučaju gasi sva vlast na razini grada. Takvo udruživanje trajat će najmanje 10 godina.
4. Bit će propisan maksimalan broj zaposlenika jedinice lokalne samouprave u odnosu na 1) ukupan broj stanovnika te jedinice i 2) BDP te jedinice. Višku zaposlenih u državnoj upravi i lokalnim jedinicama samouprave, ovisno o godinama staža, bit će ponuđene otpremnine u iznosu do 200.000 kuna neto.

2. Izbori za sabor i lokalne jedinice samouprave

1. Političke stranke će na dan prijave izbornih lista morati Državnom izbornom povjerenstvu predati i obrazac sa sažetkom četverogodišnjeg proračuna države ili lokalne jedinice samouprave koji će se u roku 24 sata objaviti na internetu.
2. Građani će na izborima glasati za pojedince s izbornih lista stranaka, a ne za liste.

3. Imovinske kartice

1. Svi će građani morati podnijeti imovinske kartice do kraja veljače 2021., a nakon toga do kraja veljače svake prijestupne godine sa stanjem imovine i obveza na 31. prosinca prethodne godine. Za osobe bez poslovne sposobnosti imovinske kartice će podnositi skrbnici ili zakonski zastupnici.
2. Državni dužnosnici, čelnici lokalnih jedinica samouprave, čelnici državnih agencija, suci, čelnici upravnih tijela, članovi uprave i nadzornog odbora trgovačkih društava u kojima država ima većinsko pravo glasa predavat će imovinske kartice na godišnjoj razini.

4. Sva nabava zdravstva i svih ministarstava bit će centralizirana.

5. U Hrvatskoj vlast će se obnašati kako bi se služilo, a ne vladalo. 

Pravna sigurnost i pravosuđe

1. Pravna sigurnost postat će prvorazredno pitanje hrvatskog društvenog uređenja.
2. Prava građana i pravnih osoba prema državi neće zastarijevati.
3. Kaznena djela sudaca

• obična i gruba nepažnja sudaca u predmetima koje vode postat će kaznena djela
• praksa kojom se građanima i pravnim osobama dopušta formalni pristup sudu, a u praksi se provodi faktična zabrana pristupa sudu strankama ignoriranjem njihovih podnesaka ili dokaza bit će kazneno djelo.

4. Presude

• Prvostupanjske presude morat će se donijeti u roku od godine dana od podnošenja tužbe, a u slučaju ponavljanja postupka u roku od šest mjeseci. Svakom sucu koji prekorači taj rok prestat će radni odnos po sili zakona.
• Pravomoćne presude morat će se donijeti najkasnije u roku od tri godine od dana pokretanja tužbe.

5. Objave na internetu

• Sve presude svakog suda bit će objavljene na internetu 15 dana od dana dostave strankama. Propuštanjem tog roka čelniku suda prestat će radni odnos po sili zakona.
• Sva rješenja svih prvostupanjskih i drugostupanjskih upravnih tijela bit će objavljena na internetu 15 dana od dostave stranci ili strankama. Propuštanjem tog roka čelniku upravnog tijela prestat će radni odnos po sili zakona.
• Način izbora suca pojedinca ili sudačkog vijeća za sudske postupke objavljivat će se na internetu.

6. Elektronički spis

• Potpun spis svakog sudskog ili upravnog predmeta mora se staviti na raspolaganje strankama u elektroničkom obliku na odgovarajućim internetskim stranicama suda ili upravnog tijela, kao i zvučni zapisi snimanih ročišta. Elektronički spis će se dopunjavati kronološki s novim ispravama kako nastaju u roku od 15 dana od dostave strankama, sudu ili upravnom tijelu.
• Svi podnesci i dokazi, osim iskaza stranaka, svjedoka ili vještaka, dostavljat će se sudovima ili upravnim tijelima u elektroničkom obliku. Isto tako, svi akti suda dostavljat će se strankama u elektroničkom obliku.

7. Sudski vještaci moraju se ravnomjerno birati s popisa sudskih vještaka slučajnim elektroničkim izborom. Čelniku suda koji propusti tako postupiti prestat će radni odnos po sili zakona.

8. Sva ročišta na svim sudovima snimat će se.

9. Softver koji koristi pravosudni sustav bit će pod stalnim nadzorom neovisnog tijela.

10. Sve što u propisima nije izrijekom i nedvojbeno zabranjeno, bit će dopušteno.

Porezna i fiskalna politika

1. Izravni porezi

• Ukinut će se porez na dividende.
• Ukinut će se porez na kapitalnu dobit, kako na razini fizičkih tako i na razini pravnih osoba.
• Porez na dobit plaćat će se pri isplati dobiti po stopama koje su važeće na dan isplate. Ako postoji dobit, zadržana ili tekuća, davanje zajmova u bilo kojem obliku povezanim osobama smatrat će se isplatom dobiti.
• Porez na dobit u na području gradova čija je razvijenost niža od 50% prosječne razvijenosti EU obveznici poreza na dobit neće plaćati na dobit manju od 500 tisuća kuna. Npr. na području današnjih slavonskih županija, Karlovačke ili bjelovarske županije. Ovaj limit vrijedit će ukupno i za povezane obveznike poreza na dobit.
• Ukinut će se porez na dohodak i porez na dobit na svim pučinskim otocima klasificiranim tako prema Zakonu o otocima za sve osobe s prebivalištem ili sjedištem na pučinskim otocima. Potrošnja će se subvencionirati novčanim doznakama s 500 kuna po stanovniku mjesečno, odnosno za kupnju roba i usluga do 2500 kn mjesečno po stanovniku, bez obzira na stvarnu potrošnju. Ove mjere za svaki otok trajat će dok se broj stanovnika ne udvostruči. Tako npr. za liječnika koji se odluči preseliti na pučinske otoke, a u Zagrebu ima 20.000 kuna bruto plaću, na pučinskim otocima ta bruto plaća bit će neto. Tako stečena prava bit će trajna, tj. neće se moći ukinuti zakonskim izmjenama.
• U drugoj godini mandata ta mjera ukidanja poreza na dohodak i dobit te subvencioniranje potrošnje bit će proširena na sva naselja u Hrvatskoj s izraženom depopulacijom. Te mjere uvest će se na temelju rezultata popisa stanovništva u 2021. godini.
• Ugostitelji će plaćati paušalni porez prema površini i lokaciji ugostiteljskog objekta.

2. PDV

• PDV će se plaćati kao i do sada, prema izdanim računima. Obveznici PDV-a steći će pravo na povrat PDV-a (ili prijeboj s drugim poreznim obvezama) 90 dana od dospijeća njihovih izdanih, a neplaćenih računa.
• Pretporez po računima dobavljača (ulazni PDV) moći će se odbiti tek po plaćanju računa dobavljaču.
• U 6-mjesečnom razdoblju, od početka listopada tekuće godine do kraja ožujka iduće godine, stopa PDV-a na usluge turističkog smještaja i druge turističke usluge iznosit će 5%.
• U drugoj, trećoj, i četvrtoj godini mandata, svake godine će se po 5% prihoda države od PDV-a prenositi na jedinice lokalne samouprave kao njihov prihod, ukupno 15%. Decentralizacija prijenosom prihoda države na lokalne jedinice samouprave bit će praćena i prijenosom odgovarajućeg dijela funkcija države na lokalne jedinice samouprave.

3. Neće se uvoditi porez na imovinu.

4. Ukinut će se porez na nekretnine kad se promet njima obavlja između obveznikâ poreza na dobit ili između građana i obveznikâ poreza na dobit.

5.Građani i pravne osobe moći će izvršiti prijeboj svojih poreznih obveza s bilo kojim potraživanjima prema državi. Vrijedit će i obrnuto.

6. Jednim zakonskim aktom ukinut će se svi poznati i nepoznati parafiskalni nameti. Na snazi će ostati samo propisi o porezu na dodanu vrijednost, porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na promet nekretnina i propisi o trošarinama. Tako npr. ukinut će se bilo koja naknada koja se odnosi na vodu, osim gole potrošnje vode, obvezatni doprinosi komorama, biljezi, …

7. Ukinut će se svi javni rashodi od kojih nema javnih koristi ili su te koristi manje od samih rashoda.

Gospodarstvo

1. Investicije

• Svaki investitor, ako tako odluči, može svoj zahtjev za ulaganjem uputiti Ministarstvu gospodarstva. Ministarstvo gospodarstva bit će dužno da u ime i za račun investitora u roku od šest mjeseci ishodi sve potrebne dozvole za traženu investiciju na teret države, a na teret investitora ako odustane od ulaganja. Protekom tog roka investitor može ulagati prema svom planu bez ograničenja, a nadležnom ministru prestat će mandat po sili zakona. Država će biti dužna nadoknaditi svu štetu investitoru koja mu je nastala nepoštovanjem propisanih rokova
• Ako investicija ne uključuje zemljište, Ministarstvo će biti dužno sve potrebne dozvole ishoditi u roku od dva mjeseca.
• Zakonom o poticanju ulaganja jamčit će se investitorima postizanje maksimalnog intenziteta poticaja prema pravilima EU i prema karti regionalnih poticaja koja će stupiti na snagu 2021. uz uvjet da investiciju zadrže u najmanje dvostruko dužem roku od onog koji predviđaju pravila EU.
• Svaka investicija sufinancirat će se u novcu iz proračuna republike Hrvatske ili EU u visini od najmanje 10% ukupne investicije.
• U investicijama do 10 milijuna kuna država će, na zahtjev ulagača, participirati kao suvlasnik s 50%. Vlasnički udio države privatni investitor će morati otkupiti najkasnije u roku od 10 godina uvećano za prosječnu kamatu po kojoj se država zadužuje. U ovom modelu izdvajat će se na teret državnog proračuna jedna milijarda kuna godišnje.
• Predsjednik vlade, ministar gospodarstva i drugi ministri s resorima iz gospodarstva moraju uložiti svaki trud da godišnje u Hrvatsku privuku tri investicije od 30 milijuna i jednu od 100 milijuna eura. O rezultatima tog napora premijer će svake godine izvještavati sabor.

2. Svake godine iz državnog proračuna izdvojit će se 100 milijuna kuna za organizaciju 1000 informatičkih seminara s 15 polaznika po seminaru, odnosno ukupno za 15.000 polaznika godišnje. Ti seminari bit će organizirani širom Hrvatske. Nastojat će se privući i dodatna sponzorstva FAAMG kompanija.

3. U istraživanje i razvoj investirat će se pet milijardi kuna godišnje.

4. Ukinut će se temeljni kapital u trgovačkim društvima, osim u financijskim institucijama.

5. FINA će sve financijske informacije o trgovačkim društvima besplatno staviti na raspolaganje građanima i pravnim osobama na odgovarajućim internetskim stranicama.