JORDAN Bardella, uz Marine Le Pen lider krajnje desnog Nacionalnog okupljanja, rekao je da će opskrbiti Ukrajinu streljivom, ali neće slati francuske trupe u ratom razorenu zemlju ni projektile dugog dometa ako bude imenovan za premijera, piše Politico.

"Moj stav se nije promijenio, a to je da ćemo podržati Ukrajinu pružanjem obrambene opreme, streljiva, operativne logističke potpore i obrambenog oružja kako bi joj se omogućilo da se zaštiti i drži frontu", rekao je Bardella.

"Za razliku od predsjednika Emmanuela Macrona, ja se protivim slanju francuskih trupa i vojnika u Ukrajinu", rekao je, dodajući da su francuski vojnici u Ukrajini "crvena linija".

Ublažili stav oko Ukrajine

Bardella je isključio mogućnost slanja projektila dugog dometa koji bi mogli pogoditi ruski teritorij.

Pariz i Kijev dovršavaju planove za slanje zapadnih instruktora, uključujući francuske, u Ukrajinu. Planovi bi vjerojatno bili ugroženi ako Nacionalno okupljanje uđe u francusku vladu nakon prijevremenih izbora koje je Macron sazvao kao odgovor na veliki poraz svoje stranke na izborima za EU ranije ovog mjeseca, upravo od krajnje desnog Nacionalnog okupljanja. Francuski birači izlaze na birališta 30. lipnja i 7. srpnja.

Ako su ankete javnog mnijenja točne, Nacionalno okupljanje trebalo bi ostvariti značajan rezultat u Nacionalnoj skupštini, a Bardella bi mogao postati premijer ako njegova stranka osigura većinu. Kao predsjednik Republike Macron je načelnik oružanih snaga, ali premijer je taj koji kontrolira proračun.

Posljednjih mjeseci Nacionalno okupljanje je ublažilo neke od svojih kontroverznih stavova o Rusiji i NATO-u. Stranka krajnje desnice povukla je s web stranice svoj obrambeni manifest s predsjedničkih izbora 2022., koji je pozivao na produbljivanje diplomatskih veza s Moskvom i izlazak iz integriranog zapovjedništva NATO-a.

Želi izbjeći rizik od eskalacije s Rusijom

Bardella je želio ublažiti zabrinutost da bi pobjeda njegove stranke oslabjela Francusku na globalnoj sceni. "Ne namjeravam oslabjeti glas i predanost Francuske na međunarodnoj pozornici i to ću izuzetno poštovati", rekao je, ponavljajući kako njegova stranka više ne želi da se Francuska povuče iz integriranog zapovjedništva NATO-a sve dok rat u Ukrajini traje.

Dok je Bardella osudio "kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine", dodao je da želi "izbjeći bilo kakav rizik od eskalacije s Rusijom jer je Rusija nuklearna sila, a ja se zalažem za povratak mira i političke stabilnosti u ovu regiju".

Novoizabrani zastupnik u Europskom parlamentu također je obećao da će zadržati visoku razinu potrošnje za obranu. Prošlog ljeta francusko zakonodavno tijelo izglasalo je neobvezujući sedmogodišnji zakon o vojnom planiranju zemlje, koji predviđa potrošnju od ukupno 413 milijardi eura za obranu do 2030. godine.

"Želim da Francuska može nastaviti s jačanjem naoružanja. Moja je ambicija osigurati suverenitet i stratešku autonomiju Francuske i nastavit ću s financijskim naporima navedenima u zakonu o vojnom planiranju", rekao je Bardella.

"Neću biti premijer ako ne dobijem apsolutnu većinu"

Bardella je također rekao da bi, ne daju li birači njegovoj stranci apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima odbio kad bi mu se pružila prilika da postane premijer. 

Apsolutna većina koja bi zajamčila mogućnost upravljanja i donošenja zakona za ovu stranku bez saveznika je vjerojatno nemoguća.  "Budem li sutra u poziciji da me imenuju u premijerov ured, a ne dobijem apsolutnu većinu francuskih državljana, odbit ću imenovanje", rekao je Bardella Francuskoj 2 TV u utorak navečer.

Nacionalno okupljanje je ranije najavilo da bi 28-godišnji Bardella bio njihov izbor za premijera, a ne dugogodišnja čelnica stranke Marine Le Pen, koja je njihov kandidat za predsjedničke izbore 2027. 

"Poručujem Francuzima da mi je, kako bih mogao djelovati, potrebna apsolutna većina. Premijer s relativnom većinom ne može promijeniti stvari, dakle, ne bih mogao djelovati u svakodnevnom životu Francuza kada je posrijedi politika naše države", rekao je Bardella.

Parlament podijeljen na tri bloka

Macronova centristička stranka vodi manjinsku vladu otkad je osvojila većinu mjesta, no prije dvije godine je izgubila apsolutnu većinu.

No ovaj bi put moglo biti teže voditi manjinsku vladu, jer istraživanja javnog mišljenja smatraju da će parlament biti podijeljen u tri skupine - krajnju desnicu, Macronovu centrističku skupinu i lijevi savez.

Francuski ustav propisuje da predsjednik imenuje premijera, no ne kaže koje kriterije pritom treba koristiti, a to znači da je pred Macronom niz opcija. Ako Nacionalno okupljanje pobijedi na izborima bez apsolutne većine, ali ne bude želio voditi vladu, Macron bi mogao premijersko mjesto ponuditi drugoj najvećoj stranci ili pokušati sastaviti koaliciju mainstream stranaka.

Bez obzira na to kakav će biti konačan scenarij, analitičari smatraju da postoji rizik od političke paralize. Po ustavu se novi parlamentarni izbori ne mogu održati još godinu dana, tako da ponavljanje izbora nije opcija.