U EMISIJI HRT-a doc. dr. sc. Nikolina Borčić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i doc. dr. sc. Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta govorili su o incidentima u Splitu i Zagrebu koji su se dogodili proteklog tjedna. Podsjetimo, maskirani muškarci upali su na Dane srpske kulture u Gradskom kotaru Blatine, a zbog privođenja nekih od njih održan je prosvjed na splitskoj rivi. Sličan incident dogodio se i u Zagrebu, a u Rijeci je policija spriječila napad na mlade srpske karatiste.

Na početku emisije Nikolina Borčić kazala je kako stanje u kojem se trenutačno nalazimo nije samo hrvatsko stanje. "To je stanje trenutačno i u ostalim državama, naprosto doba u kojem živimo, a to je duboka polarizacija koja privlači pažnju", rekla je.

Istaknula je da, budući da je medijski prostor preplavljen informacijama, "mnoge manje grupe koje žele biti tema dana lakše to postižu provokacijom i nasilnim ponašanjem". "TikTok i društvene mreže, odnosno algoritam vole nasilje i provokaciju", naglasila je Borčić, dodavši da takva retorika donosi medijski kapital i isključuje dijalog.

"Većina ljudi i dalje živi izvan tog mjehura"

"To je vrlo opasno, to nije dobro, ali u našem društvu postoji konsenzus i kod većine građana osjećaj gdje je granica prihvatljivog", poručila je. "Ne vjerujem da smo došli do razine potpune isključivosti, ali da, kroz medije se prenose takvi glasovi", kazala je.

Govoreći o tome jesu li nedavni izgredi izolirani slučajevi ili simptom šireg problema, Jakov Žižić rekao je kako se slaže s kolegicom Borčić. "Naši mediji stvaraju narativ izvanrednog stanja. Njima odgovara taj konfliktni narativ, moraju tražiti neprijatelja, prokazivati ga, pa traže reakciju", kazao je.

Dodao je kako se mediji služe metaforama poput "bujanje, napadi, udari, juriš, uspon" i da to emocionalno mobilizira javnost. "Meni se to sve čini kao jedan veliki medijsko-politički akademski mjehur, izvan kojeg većina ljudi dalje živi", rekao je.

"Kome ovo odgovara?"

"Ne smatram da imamo neki veliki problem s nasiljem i mržnjom, naravno da ima toga u našem društvu, ali mislim da se to dosta preuveličava. Jedan dio političkih aktera traži priliku da provokacijom i šokantnim izjavama dobije medijsku pozornost", istaknuo je.

"Cilj im je pobuditi niske emocije građana", dodao je. Prema njegovim riječima, aktualne tenzije "ne zaoštravaju odnose između hrvatske većine i srpske manjine, nego između samih Hrvata". "To eskalira i zaoštrava povijesno-identitetski rascjep između Hrvata", naglasio je.

"Zato mislim da moramo dobro razmisliti kome ovo odgovara što se događa u Hrvatskoj, a Hrvatima i Hrvatskoj sigurno ne odgovara", naglasio je. U nastavku je Borčić upozorila da takve slike stvaraju negativnu percepciju Hrvatske u medijima država iz kojih dolazi većina turista.

"Većina ljudi misli da smo sigurna država"

"Mi smo mirna, sigurna država. Moje kolege iz Njemačke i Austrije često ističu koliko je Zagreb siguran grad, kako možete u dva ujutro sami ići po gradu. Ali ovakve slike, ako se pojačano šalju i ako je to vijest dana, sasvim sigurno nam štete", rekla je.

Dodala je kako je važno razgovarati i sukobljavati se u stavovima, "ali bez nasilja". Govoreći o mogućnosti dubljih podjela i poziva na nasilje, da bi se ljudi na određenim mjestima i određenim priredbama određenih etničkih skupina mogli osjećati ugroženima, Borčić je poručila da ne misli da je tako.

"Ne bih htjela ići tako daleko. Kod velike većine građana vrlo je jasna unutarnja granica prihvatljivosti", istaknula je. "Nadam se da nećemo svjedočiti nasilju ili ugroženosti jer vjerujem da većina ljudi smatra da smo mirna, sigurna i uključiva država", istaknula je.

"Srpske udruge revidiraju povijest"

Osvrćući se na komentare o stvaranju protusrpske histerije, Jakov Žižić je rekao kako ne misli da postoji opća protusrpska histerija u Hrvatskoj. "Pogledajte broj stranih radnika. Prošle godine bilo ih je oko 28.000 iz Srbije, a ove godine ćemo isto dosegnuti takve brojeve", kazao je.

Dodao je da u Hrvatskoj postoji problem vezan uz "političko djelovanje organizacija i institucija srpske nacionalne manjine". "One imaju pravo na očuvanje identiteta i kulturnu autonomiju, ali u njihovom djelovanju ima puno povijesnog revizionizma", rekao je.

"Oni nastoje uljepšavati tu ulogu srpske strane u povijesti, revidiraju povijest", rekao je. "To ne znači da nemaju pravo na to, nijedan povijesni revizionizam ne može se zabraniti", naglasio je, dodajući da je drugo pitanje to što se takvi programi financiraju iz državnog proračuna.

"Nakon Splita se ušlo u moralnu histeriju"

"Kod nas povijesne interpretacije imaju jak emocionalni naboj", istaknuo je. Zaključio je kako se "u Hrvatskoj politički identiteti ne temelje na našim razlikama oko socijalno-ekonomskih pitanja, nego iz povijesno-simboličkih i identitetskih pitanja".

"Mi smo takvo društvo i nama su upravo to pitanja oko kojih se dijelimo", naglasio je. "Kada govorimo o medijima, nakon što se dogodio izgred u Splitu, ušlo se u jednu moralnu histeriju. Mediji se razbacuju vrlo ozbiljnim pojmovima kao što su fašizam, neoustaštvo, neofašizam.

To je na kraju krajeva i banaliziranje vrlo ozbiljnih pojmova. Ne može se sve nazivati takvim pojmovima, a oni se razbacuju takvim pojmovima. Oni žele stvoriti nekakav otpor tome, to sve skupa jako emocionalno mobilizira ljude, a vrlo su neozbiljni, neodgovorni u prišivanju takvih pojmova, etiketa onome što se događa.

"Ne može se primjenjivati pojam fašizam na sve što se nekome ne sviđa"

To je jedna inflacija pojma fašizam u našim medijima i društvu, ali ako je sve fašizam, onda ništa nije fašizam više", rekao je. "Mislim da je fašizam jedan politički fenomen koji ipak ima neke povijesne zagrade, postojao je u određenome razdoblju, ne može ga se primjenjivati na sve što se nekome ne sviđa.

Ali tu nema nikakve odgovornosti. Pozovite neke stručnjake, ima ljudi koji su politolozi, koji su povjesničari političkih ideja, pa neka ipak objasne kako nazvati nekakve političke pojave i fenomene", poručio je Žižić.