SVI bugarski euroskeptici trebali bi se malo opustiti. Barem je to savjet koji stiže iz Hrvatske, posljednje zemlje koja je 2023. godine uvela zajedničku europsku valutu, piše u svojoj analizi Politico. U nastavku prenosimo njihov tekst:

"Tisuće Bugara izašlo je na ulice nakon što je Europska komisija odobrila ulazak njihove zemlje u monetarnu uniju od iduće godine, strahujući da će im život postati znatno skuplji. Iako je istina da je inflacija u Hrvatskoj nakon ulaska u eurozonu bila nešto viša nego prije, stručnjaci ističu da to odražava i pozitivne gospodarske trendove. Ostali ekonomski pokazatelji sugeriraju da je tranzicija uglavnom bila uspješna priča i model koji bi Bugarska mogla slijediti.

Galerija

Gospodarski rast u Hrvatskoj prošle je godine iznosio 3,8 posto, što je među najvišim stopama u EU, potaknut snažnim turističkim sektorom koji je ostao otporan unatoč industrijskim problemima u Europi. Nezaposlenost je na najnižoj razini od 1996. godine, a sredstva iz EU fondova i dalje pristižu. Rejting agencija Fitch očekuje da će Hrvatska do sredine iduće godine iskoristiti svih 4,5 milijardi eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Možda i najvažnije, plaće su porasle za više od 30 posto otkako su Hrvati zamijenili kunu za euro.

Turbulentan ulazak u eurozonu

Hrvatska i Bugarska, dvije od siromašnijih članica EU, istovremeno su ušle u čekaonicu za euro sredinom 2020. godine, održavajući inflaciju na razini eurozone ili čak ispod nje tijekom većeg dijela prethodnog desetljeća. Međutim, niz šokova, počevši s pandemijom, sve je promijenio. Inflacija je naglo porasla, dosegnuvši u Hrvatskoj vrhunac od preko 13 posto, a u Bugarskoj gotovo 19 posto, što je potrošače u obje zemlje učinilo iznimno osjetljivima na rizik od daljnjih poskupljenja.

Iako je hrvatska inflacija i dalje među najvišima u EU, analitičari tvrde da uzroci uglavnom nisu povezani s uvođenjem eura. "Hrvatska je jedina zemlja koja je ušla u eurozonu u uvjetima ozbiljnih inflatornih pritisaka", ističe Petar Sorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, napominjući da je inflacija od 2022. do 2023. bila najgora od 1990-ih. U takvim uvjetima, kaže Sorić, potrošačima je bilo teško utvrditi što pokreće inflaciju, što je dovelo do percepcije da je ona znatno viša od službenih podataka.

Ipak, strah od rasta cijena djelomično je opravdan, smatra Fran Galetić, također s Ekonomskog fakulteta, podsjećajući na iskustvo susjedne Slovenije, gdje su cijene u 18 mjeseci od uvođenja eura 2007. porasle za 9 posto. "Iako je službena politika slala umirujuće poruke, mnogi su se sjećali kako je to izgledalo", rekao je Galetić. Kako bi umirila javnost, Vlada je obvezala trgovine na dvojno iskazivanje cijena četiri mjeseca prije i godinu dana nakon uvođenja eura.

Galetić tvrdi da su mnogi podigli cijene prije početka obveze dvojnog iskazivanja kako bi kasnije mogli tvrditi da ih ne dižu. Potrošačke cijene rasle su znatno brže u 18 mjeseci oko uvođenja eura nego u ostatku eurozone. Bugarska planira sličnu politiku od srpnja i morat će učiti na hrvatskom iskustvu.

Nezadovoljstvo je ostalo prisutno: Hrvati su početkom godine bojkotirali supermarkete zbog rasta cijena, što je Vladu natjeralo da proširi pakete ograničenja cijena za osnovne namirnice. "Vlada je te pakete predstavila kao odgovor na energetsku krizu, no kako su se poklopili s prelaskom na euro, potrošači su ih vjerojatno doživjeli i kao zaštitu od euro-inflacije", kaže Sorić. On dodaje da je Bugarska danas u boljoj poziciji jer ima "znatno mirnije izglede po pitanju inflacije nego mi 2023. godine", što će olakšati praćenje cijena i kažnjavanje nepoštenih praksi.

Prednosti eura

Unatoč svemu, stručnjaci se slažu da prelazak na zajedničku valutu donosi daleko više koristi nego nedostataka. Ana Šabić, direktorica Sektora za europske poslove HNB-a, nazvala je hrvatsko uvođenje eura "potpunom pričom o uspjehu". Hrvatska se oprostila od troškova konverzije valuta, što je velika prednost za gospodarstvo i turiste, a premija na kreditni rizik zemlje u odnosu na Njemačku gotovo je nestala.

Hrvatska narodna banka procjenjuje da zemlja godišnje uštedi oko 160 milijuna eura samo na troškovima mjenjačkih i transakcijskih poslova. "Hrvatska je osjetila sve očekivane prednosti članstva u eurozoni, unatoč tome što smo se pridružili u vrlo izazovnim vremenima", rekla je Šabić. Ipak, uputila je i suptilno upozorenje Bugarskoj, zemlji s poviješću vladinih disfunkcija, naglasivši da su "detaljno i pravovremeno planiranje te jasna podjela zadataka i odgovornosti među uključenim institucijama ključni za uspjeh."