POLICIJA posljednjih tjedana po hrvatskim cestama zaustavlja vozače koji voze pijani, drogirani, bez dozvole, unatoč zabranama ili s dugom poviješću prometnih prekršaja. Uhićuje ih, privodi sudovima i za njih traži zatvor, zadržavanje i nove zabrane upravljanja.

A onda se, iz slučaja u slučaj, događa isto. Sud ih nakon saslušanja pušta na slobodu, a odluku o kazni ostavlja za kasnije.

Formalno, to ne znači da su oslobođeni. Postupci se nastavljaju, kazne mogu biti izrečene naknadno. No problem je očit; ljudi koje policija procjenjuje dovoljno opasnima da ih treba odmah maknuti s ceste često se vrlo brzo vraćaju kući.

Divljao BMW-om kod splitskog groblja

Primjera radi, jedan je mladić (20) na parkiralištu kod splitskog groblja Lovrinac bukom i proklizavanjem automobila jučer remetio noćni mir građana. Policija ga je uhitila, a njegov BMW, na kojem su utvrđeni brojni tehnički nedostaci, privremeno je oduzet.

Mladić je priveden na sud. Policija je istaknula da je vozač i ranije kršio propise. Već ima pravomoćnu presudu za takozvano driftanje iz 2025. godine, a tijekom 2025. i 2026. šest puta je kažnjen zbog proklizavanja kotačima. Sudac ga je nakon saslušanja pustio na slobodu.

Pijana skrivila dvije nesreće, uhvatili je i treći put

Jedan od najjasnijih primjera dolazi iz Dalmacije. Policija je zaustavila vozačicu koja je, prema policijskim navodima, već ranije pijana skrivila dvije prometne nesreće, a potom je ponovno zatečena u prometu pod utjecajem alkohola.

Policija ju je uhitila i privela na sud. Tražila je zadržavanje i strožu sankciju, smatrajući da se radi o osobi koja očito ponavlja opasno ponašanje u prometu. Sud ju je, međutim, nakon saslušanja pustio na slobodu, a odluku o kazni ostavio za nastavak postupka.

Vozio bez dozvole i odbio test na drogu, sud ga pustio

Još jedan sličan primjer dolazi iz šibenskog područja. Policija je u Dvornici zaustavila 48-godišnjaka koji je vozio bez važeće vozačke dozvole. Posumnjali su i da je pod utjecajem droga, no odbio je testiranje, kao i vađenje krvi i urina.

Policija ga je uhitila i privela na Prekršajni odjel Općinskog suda u Šibeniku. Za njega je tražila 60 dana zatvora, novčanu kaznu od 160 eura i zabranu upravljanja vozilima B kategorije na 12 mjeseci. Sud ga je, unatoč tome, pustio na slobodu, a predmet će se rješavati u redovnom postupku.

Vozila iako joj je bilo zabranjeno

Gotovo identičan obrazac vidi se i u slučaju 49-godišnje vozačice kod Koprivnice. Policija ju je zaustavila u Carevdaru dok je vozila automobil iako joj je na snazi bila zabrana upravljanja vozilima B kategorije.

I ona je uhićena i privedena sudu. Policija je tražila 15 dana zadržavanja, 30 dana zatvora i novu zabranu vožnje u trajanju od tri mjeseca. Sud ju je nakon saslušanja pustio na slobodu, a odluku o sankcijama donijet će naknadno.

Višestruki prekršitelj vozio s 2.37 promila

Kod Križevaca je policija zaustavila 42-godišnjeg višestrukog prometnog prekršitelja koji je vozio s 2.37 promila alkohola u krvi. Policija ga je uhitila i privela sudu.

Tražili su da mu se odredi 15 dana zadržavanja u zatvoru, izrekne 30 dana zatvora i zabrani upravljanje vozilima B kategorije na šest mjeseci. Sudac ga je u žurnom prekršajnom postupku saslušao i pustio na slobodu. Odluka o sankciji donijet će se naknadno.

Pijan i drogiran vozio, sudu obećao da više neće

Posebno je problematičan slučaj sa splitskog područja. Policija je zaustavila 27-godišnjaka koji je vozio s gotovo dva promila alkohola u krvi, a preliminarni test pokazao je i prisutnost droga. Kod njega je pronađena marihuana, a odbio je liječnički pregled i analizu krvi i urina.

Riječ je, prema policiji, o višestrukom prometnom prekršitelju. Policija je i u tom slučaju tražila zadržavanje i zatvorsku kaznu. Sud ga je pustio na slobodu jer je obećao da prekršaje više neće ponavljati.

Božinović već upozorio na osjećaj nekažnjivosti

Na problem blagih sankcija i osjećaja nekažnjivosti nedavno je upozorio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Govorio je o kaznenim djelima, a ne konkretno o prometnim prekršajima, no poruka se uklapa i u ove slučajeve: ako reakcija sustava nije dovoljno odvraćajuća, dio počinitelja može nastaviti s istim ponašanjem.

"Imamo stroge zakone, ali blage sankcije koje mogu utjecati na ponavljanje kaznenih djela i osjećaj nekažnjivosti kod počinitelja", poručio je Božinović na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe.

Opasni recidivisti

Božinović je pritom naglasio da neovisnost sudova ne smije biti predmet rasprave i da sudac mora odlučivati slobodno, prema zakonu i okolnostima svakog slučaja. No dodao je da se, kada postoje tisuće presuda tijekom niza godina, sudska praksa može i treba analizirati.

Upravo se to pitanje otvara i kod opasnih prometnih prekršitelja. Nije sporno da sud mora odlučiti u svakom pojedinom slučaju. Sporno je što se ponavlja obrazac u kojem policija za višestruke i rizične vozače traži zatvor ili zadržavanje, a oni nakon saslušanja često izlaze na slobodu i nastavak postupka čekaju kod kuće.

Sud mora procijeniti opasnost

U ovakvim slučajevima sud ne odlučuje samo o tome je li netko počinio prekršaj. Zadržavanje nije kazna unaprijed, nego privremena mjera kojom sud odlučuje treba li okrivljenik nastavak postupka čekati na slobodi ili ne.

Kada policija traži zadržavanje, sud mora procijeniti postoji li neposredna opasnost da će okrivljenik ponoviti isti ili sličan prekršaj ako ga se pusti na slobodu.

Upravo je ta procjena ključna. Ako se na slobodu puštaju i vozači koji su već ranije činili slične prekršaje, vozili unatoč zabrani, odbijali testiranja ili vozili s više od dva promila, onda se otvara pitanje gdje sudovi povlače granicu neposredne opasnosti.

Problematične odluke

Problem, dakle, nije u tome što sud ima pravo pustiti okrivljenika da se brani sa slobode. Problem je u tome što se takve odluke ponavljaju i kod ljudi za koje policija tvrdi da su najrizičniji sudionici u prometu.

Kada netko više puta krši zabrane, vozi teško pijan ili odbija testiranje, a nakon privođenja ponovno izlazi na slobodu, teško je izbjeći dojam da sustav ne reagira dovoljno brzo ni dovoljno odlučno prema vozačima koji predstavljaju stvarnu opasnost na cestama.