"U OVE 24 godine bilo je i pohvala i pokuda, i žestokog osporavanja i ozbiljnih pritisaka, ali kad bi me se pitalo po čemu bih htjela da se pamti Pola ure kulture, bila bi to činjenica da emisija baš nikad nije dopustila da joj politika na vlasti, lobiji iz kulture ili netko iz veće blizine uredi ijednu jedinu minutu", rekla je sinoć urednica kontroverzne emisije HRT-a "Pola ure kulture" Branka Kamenski.

Inspiracija za Vještice za Rija

Osim što je urednica Kamenski potvrdila u toj rečenici da se nakon 24 godine gasi njezina emisija, zvuči ironično pozvanje na politiku. Naime, upravo je "Pola ure kulture" bilo istureno mjesto na HRT-u s kojeg su se promovirali desna konzervativna revolucija i desničarski stavovi te se prokazivalo "neprijatelje hrvatske države".  

Navest ćemo samo neke činjenice - jedno vrijeme udarni komentator u toj emisiji bio je teolog Ivica Šola, ona je bila zadnja postaja kontroverzne Hloverke Novak Srzić na HTV-u, u toj je emisiji svoje "slavne" trenutke imao i komentator Slobodan Prosperov Novak,  a treba spomenuti i svojevrsno etničko čišćenje hrvatske književnosti. I da. Sve je to bilo upakirano u pola sata priče o kulturi.

Branka Kamenski postala je "poznata" po "zaštiti" hrvatske kulture još krajem 1992. godine kada je kao novinarka Večernjeg lista potpisala dva članka, i to "Ćorak u Riu" i "Lobistice promuklog glasa". Ta dva članka bila su preteča jednog od najsramotnijih članaka u hrvatskom novinarstvu devedesetih godina.

Bio je to nepotpisani članak u tjedniku Globus "Vještice u Riju", koji se bavio optužbom Slobodana Prosperova Novaka protiv pet žena za "protudržavnu djelatnost sprečavanja održavanja PEN-ova kongresa u Dubrovniku". Bila je to svojevrsna potjernica protiv Vesne Kesić, Jelene Lovrić, Slavenke Drakulić, Dubravke Ugrešić i Rade Iveković. 

Hloverkina posljednja redakcija na HTV-u

Zanimljivo je da je 18 godina nakon tih događaja, 2010. godine, Kamenski prigodom svoje 500. emisije morala naglasiti, upravo u Globusu, kako je "Pola ure kulture" devedesetih godina otvaralo vrata disidentima, i to prije svega Dubravki Ugrešić i Slavenki Drakulić. Naravno, tada se svoje epizode iz Večernjeg lista nije ni sjetila. Spomenula je tada i da je izvrsna prijateljica s Hloverkom Novak Srzić koja će godinama kasnije kod nje završiti svoju karijeru na HTV-u. No, ne bez afera. 

Naime, "Pola ure kulture" angažiralo je Anu Srzić Slaviček, kćer Hloverke Novak Srzić, i to kao vanjsku suradnicu.

"Kolegica Ana Srzić Slaviček diplomirala je komparativnu književnost te engleski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirala je na Sveučilištu u Beču (Universität Wien). Prije angažmana na Hrvatskoj radioteleviziji pisala je filmske kritike, najave i recenzije te vijesti iz kulture za časopis Vijenac i T-portal", rekli su nam s HRT-a kada smo ih 2016. godine pitali za "obiteljske veze". Na HRT-u su isticali da je Srzić Slaviček angažirana zbog svojih kvalifikacija te prethodnoga iskustva, a ne temeljem obiteljskih veza.

Od Šole do Prospera Novaka

Sama emisija, i bez Hloverke kao reporterke, bila je godinama kontroverzna zbog promoviranja desničarske ideologije, što se najbolje vidjelo po izboru gostiju, ali i komentatora poput teologa Šole ili Slobodana Prosperova Novaka. Primjerice, tako je Šola dobio priliku komentirati "referendumsko-vukovarsko događanje naroda u Hrvatskoj". U emisiji koja bi se trebala baviti kulturom, Šola je pozivao na pad tadašnje vlade Zorana Milanovića. 

Šolin nasljednik bio je Slobodan Prosperov Novak, koji je digao popriličnu buru kada se govoreći o (ne)otkupljivanju knjiga nekih autora za knjižnice dotaknuo Lucića i Dežulovića. 

"Ja ne vjerujem da će i knjižnice same otkupiti tu sramotu hrvatske književnosti koju neki nazivaju 'cvijećem zla' hrvatske književnosti, kao recimo i 'Pjesme iz Lore' Dežulovićeve. To su anarhične i glupe knjige, poznato je da je isti autor izazvao takav nered kad je objavio 'Čići, miči, Ahmići' da je doživio napade muslimanske zajednice u BiH da je morao objašnjavati svoju pjesmu, čak je i Pen centar morao objašnjavati da to nije protiv žrtava, da to afirmira žrtve", govorio je Prosperov Novak optužujući ovaj novinarski dvojac da su monstrumi Jugoslavije. Upečatljiva je ostala i njegova analiza Frankfurtskog sajma knjiga iz 2014. godine kada je nabrajajući "hrvatske autore", proveo svojevrsno etničko čišćenje hrvatske književnosti. 

Hrvatske svetice i nečastivi s fakulteta

Tu je i proglašenje Janice Kostelić "hrvatskom sveticom",  a jedan od posljednjih zamaha bila je medijska hajka na studente i profesore Filozofskog fakulteta. Naime, prema riječima urednice Kamenski, "Filozofski je u doba totalitarizma bio svjetionik demokratske misli, a danas svijetli kao mračna komora". Argument je bila anketa stara osam godina koja je snimana ispred tog fakulteta s pitanjem: "Po čemu je značajan datum 18. studenoga u novijoj hrvatskoj povijesti?" Mnogi u toj anketi nisu znali da je riječ o danu pada Vukovara. 

Svoj komentatorski obol dat će tada i Prosperov Novak koji će nabrajajući Bojana Glavaševića, Milorada Pupovca i Žarka Puhovskog, u jednom trenutku zaključiti da je na Filozofskom bilo bolje čak i "u vremenima kad su na njemu predavali i mađaroni i Karađorđevićevi federalisti i komunisti". U sličnoj maniri, podsjetimo, govorio je i saborski zastupnik Željko Glasnović.

Promoviranje konzervativne revolucije

Na slične načine ta emisija funkcionirala je godinama podupirući prije svega konzervativnu revoluciju i desničarske stavove u "detektiranju" neprijatelja hrvatskog naroda.

"Hrvatski jezični standard, koji je obavezan u javnoj uporabi, mnogima je za govornicom nedostižan pa se svakom dopušta da govori kako zna i umije. Od zakonskog okvira zasad se, čini se, najviše udaljila zastupnica Dragana Jeckov", komentirala je urednica Kamenski govor zastupnice SDSS-a Dragane Jeckov na srpskom jeziku u saboru. A taj njen uvodnik izazvao je bure oduševljenja na ekstremističko desnim portalima dokazujući udruženo djelovanje ekstremnih desničarskih medija i HTV-a. 

Zanimljivo je kako je Kamenski tada navela da govori o "jeziku" pravdajući se da je upravo tema govora na srpskom jeziku u saboru došla u njenu emisiju. Tada je citirala Ustav, a posebno dio o hrvatskom jeziku, te se založila za zabrane. No nitko je, na svu sreću, nije shvatio ozbiljno jer u Ustavu stoji i da se nacionalnim manjinama jamči "služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi".