Foto: Pixsell/Hrvoje Jelavić

DRŽAVNI zavod za statistiku objavio je nove podatke prema kojima je stopa siromaštva u Hrvatskoj 19,9 posto, piše Glas Slavonije.

Prag rizika od siromaštva u jednočlanom kućanstvu je 2.139 kuna mjesečno (25.668 kuna godišnje). Za četveročlano kućanstvo u kojemu su dvije odrasle osobe i dvoje djece, taj prag iznosi 4.491 kunu mjesečno (53.903 kune godišnje).

Ti pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva, a u obzir su uzeti broj članova u kućanstvu, raspoloživi dohodak i potrošnja dohotka unutar populacije. Stopa rizika od siromaštva pokazuje koliko osoba ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva koji je postavljen na 60 posto od srednje vrijednosti raspoloživog dohotka svih osoba.

Gotovo deset posto građana nema za grijanje

"Pokazatelj osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju u takvu je položaju bilo 28,5 posto osoba. Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u 2016. iznosi 13 posto. Pri tome 9,5 posto njih ne mogu si priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, a čak 62 posto građana živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva. Gotovo 13 posto njih živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan", piše u podacima Državnog zavoda za statistiku.

"Uzmemo li kao relevantan posljednji službeni popis stanovništva iz 2011. godine o ukupnome broju stanovnika RH (4,171 milijuna) te odbijemo okvirni broj odseljenih i uzmemo u obzir negativni prirodni prirast, možemo procijeniti da je 13 posto onih koji si ne mogu u Hrvatskoj svaki drugi dan priuštiti obrok koji sadržava meso oko pola milijuna ljudi", dodaje se u priopćenju.

Spajaju kraj s krajem

"Čak 58 % osoba živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava, a svaka četvrta osoba član je kućanstva koje je u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnilo s plaćanjem računa za režije. Trideset i jedan posto osoba živi u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, 36 % osoba živi u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim poteškoćama, a 21 % je u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem. Najmanji postotak osoba (0,3%) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem. Anketa je pokazala i da 58 posto osoba živi u kućanstvima kojima su ukupni troškovi stanovanja znatno financijsko opterećenje, dok samo 3,6 % osoba živi u kućanstvima kojima ukupni troškovi stanovanja nisu financijsko opterećenje", ističu u DZS-u.

"Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje tri od devet navedenih stavki materijalne deprivacije koja po tome u Hrvatskoj iznosi čak 30,7 posto. Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 19,9 % na stopu od 28 %. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 45 posto", dodaju u Državnom zavodu za statistiku.