SVEMIRSKI teleskop James Webb (JWST) lansiran je u orbitu prije samo dvije godine, no već nam je pružio nevjerojatne fotografije Sunčevog sustava i dao detaljniji uvid u misterije ranog razvoja svemira. Radi se o revolucionarnom, devet milijardi dolara vrijednom infracrvenom svemirskom teleskopu koji je sto puta osjetljiviji od teleskopa Hubble.

Svemir promatra uglavnom u infracrvenom spektru, zbog čega može prodrijeti kroz "tamne" oblake plina i prašine. Hubble je funkcionirao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama. Pogledajte neke od najfascinantnijih snimki JWST-a. 

Kasiopeja A

Moćno infracrveno oko JWST-a uhvatilo je nikad prije viđene detalje Kasiopeje A (Cas A), zvijezde koja je eksplodirala u supernovu. Cas A je od nas udaljena 11.000 svjetlosnih godina, a njen glavni prsten širenja krhotina ima promjer od oko 15 svjetlosnih godina.

Jupiter

Jupiter je drugo po veličini tijelo u cijelom Sunčevom sustavu, iza Sunca. Toliko je velik da bi u njega mogli stati svi drugi planeti našeg solarnog sustava. Kada je JWST 2022. godine na Jupiter bacio svoj infracrveni pogled, dobili smo detaljniji prikaz gornje atmosfere, tajanstvene regije koja se nalazi između 25 i 50 kilometara iznad oblaka.

Uran i njegovi prstenovi

James Webb je snimio i nevjerojatnu fotografiju Urana na kojoj možemo vidjeti njegove prašnjave prstenove, oluje koje haraju atmosferom, polarnu kapu te neke od Uranovih 27 mjeseca. 

Treba imati na umu da je jako teško većinom teleskopa vidjeti prstenove oko Urana jer se sastoje od tamnog kamenja i prašine, koji reflektiraju jako malo Sunčeve svjetlosti. Prije JWST-a su ih izravno snimila samo dva teleskopa; jedan na svemirskoj letjelici Voyager 2 1986. godine i opservatorij Keck na Havajima. 

Na snimci je upečatljiva sezonska polarna kapa oblaka na sjevernom polu planeta. U blizini i ispod južne granice polarne kape možemo vidjeti nekoliko "svijetlih" naoblaka koje su vjerojatno uzrokovale snažne oluje u atmosferi ovog hladnog, plavičastog diva. 

Galaksija Vrtlog

Galaksija Vrtlog, poznata i kao M51, jedan je od najpoznatijih objekata na noćnome nebu. Dovoljno nam je blizu i ima istaknuti oblik te je astronomi amateri već desetljećima snimaju i dijele njene prekrasne fotografije. No nitko je do sada nije snimio tako detaljno kao svemirski teleskop James Webb.

Galaksija je dobila ime po svome vrtložnom obliku. Integrirani podaci iz JWST-ovih kamera Near-InfraRed Camera (NIRCam) i Mid-InfraRed Instrument (MIRI) otkrivaju toplu prašinu koja se koncentrira duž spiralnih krakova koje na fotografiji vidimo u tamnocrvenoj boji.

Svijetla područja duž krakova su mjesta gdje se formiraju zvijezde, a vode prema središnjoj plavoj jezgri. Narančasti i žuti dijelovi prikazuju područja ioniziranog plina koja su nastala nakon nedavno formiranih zvjezdanih skupova. Galaksija Vrtlog je od nas udaljena 31 milijun svjetlosnih godina.

Molekularni oblak Kameleon I

Molekularni oblak Kameleon I udaljen je od Zemlje nekih 630 svjetlosnih godina. James Webb je unutar njega, na temperaturama do -260 stupnjeva Celzijevih, prvi put pronašao do sada nezabilježene vrste ledenih zrnaca, piše BBC.

Rho Ophiuchi

JWST je snimio i kompleks međuzvjezdanih oblaka Rho Ophiuchi, Zemlji najbližeg područja u kojem nastaju zvijezde, a koje je od nas udaljeno samo 400 svjetlosnih godina. Sjajna zvijezda u središtu fotografije stara je tek nekoliko milijuna godina.

Orionova maglica 

Messier 42 ili Orionova maglica je emisijska maglica u zviježđu Orion. Maglica je jedan od najfotografiranijih objekata na nebu zbog svoje iznimne ljepote i sjaja. M42 je također i pod budnim okom astronoma jer se u njoj odvijaju procesi formiranja zvijezda i planeta. 

Zvjezdani skup IC 348  

Moćan svemirski teleskop bacio je pogled i na "vlakna" plina i prašine koja teku između skupa sjajnih zvijezda. Webb je snimio i smeđeg patuljka ili "neuspjelu zvijezdu" - objekt koji je tri do četiri puta veći od Jupitera. IC 348 je područje nastanka zvijezda u zviježđu Perzej, a koje je udaljeno od nas oko 1000 svjetlosnih godina.

Ogroman upitnik u svemiru

ESA je 26. lipnja objavila fotografiju na kojoj se vide izuzetni detalji formacije dvije mlade zvijezde u zviježđu Jedro, koje su udaljene od nas 1470 svjetlosnih godina. Zvijezde (Herbig-Haro 46/47) su okružene diskom materijala iz kojeg crpe svoju hranu kako bi mogle narasti do pune veličine tijekom više milijuna godina.

Odmah ispod njih smjestila se jedna zanimljiva svemirska struktura koja svojim oblikom neodoljivo podsjeća na divovski kozmički upitnik. Za sada ne znamo što točno predstavlja ovaj svemirski fenomen u formi pravopisnog znaka, ali njegova boja i oblik ipak pružaju neke informacije.

"Vjerojatno se radi o udaljenoj galaksiji ili galaksijama koje djeluju jedna na drugu te zbog toga dolazi do ove iskrivljene forme koja podsjeća na upitnik", kazali su za Space.com predstavnici Znanstvenog instituta za svemirski teleskop (STScI) u Baltimoreu, koji upravlja znanstvenim operacijama JWST-a.

Prema STScI-ju, crvenkasta boja ukazuje na to da se radi o prilično udaljenom objektu (što god da on jeste). Dodatno, izgleda da je ovo prvi put da su znanstvenici uočili ovaj kozmički upitnik. "Ovo je možda prvi put da vidimo ovaj određeni objekt. Potrebna su dodatna promatranja kako bi se utvrdilo o čemu se doista radi", dodali su iz STScI-ja.  

Sa stručnjacima iz Baltimorea se slaže i fizičar Matt Caplan s Državnog sveučilišta Illinois: "Da, moglo bi se raditi o dvije galaksije u procesu spajanja, pri čemu je gornji dio upitnika zapravo dio veće galaksije koja prolazi kroz plimni poremećaj."

"To bi moglo biti solidno objašnjenje s obzirom na boju nekih drugih pozadinskih galaksija. Mada su takva spajanja kaotična, često dolazi do stvaranja objekata s dvije strukture i zakrivljenim repovima", objasnio je. 

Stupovi stvaranja

JWST se zagledao i u središte maglice Orao udaljene od nas 6500 svjetlosnih godina i omogućio nam nevjerojatan pogled na očaravajuće strukture poznate kao Stupovi stvaranja. S obzirom na to da je Webb daleko moćniji od prijašnjih teleskopa, uspio je uhvatiti nove detalje na ovoj fascinantnoj svemirskoj strukturi.

Primjerice, crvena područja na vrhovima Stupova pokazuju zvjezdane bebe tijekom procesa izbacivanja prašine, pri čemu se proizvodi toplina vidljiva kao infracrveno toplinsko zračenje. Procjenjuje se da su te mlade zvijezde stare samo nekoliko stotina tisuća godina i da će se nastaviti formirati još milijunima godina.