AMERIČKI predsjednik Donald Trump objavio je na društvenim mrežama grafikon i poruku kojom uspoređuje sukob s Iranom s prijašnjim dugotrajnim ratovima SAD-a, nastojeći prikazati vojnu kampanju kao brzu i s minimalnim žrtvama.

Uspoređujući rat u Vijetnamu (58.220 poginulih u 19 godina), Koreji (36.574 poginulih u 3 godine), Iraku (4.600 poginulih u 9 godina) i Afganistanu (2.000 poginulih u 20 godina) sa sukobom u Iranu (18 poginulih u 4 mjeseca), Trump tvrdi da je riječ o ograničenom sukobu s malom cijenom u ljudskim životima. Objava dolazi u trenutku kada se Bijela kuća suočava sa sve većim otporom u Kongresu i javnosti oko daljnjeg financiranja rata.

Podsjetimo, Pentagon je nedavno objavio imena i fotografije dvoje američkih vojnika koji su nedavno poginuli u iranskim napadima u Jordanu. Riječ je o poručniku Tyleru Jamesu Feehanu (25) i vojnikinji Isabelli Gonzales (19). Oboje su stradali u napadu na zračnu bazu Muwaffaq Salti.

Međutim, usporedba brojki o poginulima služi isključivo kao skretanje pozornosti s činjenice da je američki rat protiv Irana prerastao u teški strateški i ekonomski fijasko za Sjedinjene Države. Vodeći vojni analitičari s instituta poput RUSI-ja ističu da američka vojna premoć na bojnom polju nije ostvarila nikakav politički cilj, dok je istodobno stvorila golemu štetu globalnim interesima Washingtona, ali i svjetskim ekonomijama.

Borba za prolaz koji prije rata uopće nije bio zatvoren

Najočitiji dokaz propasti američke strategije jest situacija u Hormuškom tjesnacu. Prije početka napada krajem veljače, tjesnac je bio potpuno otvoren za slobodnu plovidbu. Danas, nakon četiri mjeseca rata, blokada Hormuza izazvala je najveći energetski šok u povijesti globalnog tržišta nafte - cijene sirove nafte u jednom su trenutku skočile iznad 120 dolara po barelu, izazvavši val inflacije u Europi i Aziji. Sjedinjene Države sada troše milijarde dolara i mornaričke resurse kako bi ponovno otvorile pomorski prolaz koji prije izbijanja sukoba uopće nije bio zatvoren.

Isto tako, politički cilj slamanja iranskog režima doživio je potpun slom. Nakon ubojstva vrhovnog vođe Alija Khameneija u početnim udarima, vlast u Teheranu preuzeli su još ekstremniji vojni krugovi, među kojima prednjače tvrdolinijaši Revolucionarne garde.

Unatoč propalom Islamabadskom memorandumu i pokušajima pregovora, Iran sukob doživljava egzistencijalno i nastavlja s asimetričnim udarima. SAD se tako našao u situaciji bez jasne izlazne strategije, zbog čega su čak i u američkom Senatu otovreno upozorili na opasnost ulaska u novi tzv. "beskonačni rat" bez definiranog završetka.

Potrošili 37.5 milijardi dolara i iscrpili zalihe najskupljih raketa

Ekonomski i vojni troškovi rata u potpunoj su suprotnosti s Trumpovim prikazom "jeftinog sukoba". Američki ministar obrane Pete Hegseth potvrdio je na saslušanju u Senatu da je rat s Iranom dosad koštao 37.5 milijardi dolara, zatraživši hitnih 87.6 milijardi dolara dopunskih sredstava za Pentagon.

Što je još opasnije za američku nacionalnu sigurnost, višemjesečni napadi uvelike su iscrpili američke zalihe najnaprednijih presretačkih i preciznih raketa. Iran je uspio nametnuti asimetrični rat iscrpljivanja u kojem jeftine dronove i balističke projektile koji koštaju tisuće dolara SAD mora presretati raketa-presretačima vrijednim milijune dolara, što ozbiljno ugrožava borbenu spremnost SAD-a na drugim globalnim bojištima.

Konačno, sukob je drastično umanjio percepciju američke moći odvraćanja u svijetu. Pokazalo se da masovni zračni i raketni udari ne mogu natjerati protivnika na kapitulaciju ako nema političkog plana i kopnene kontrole. Zbog svih ovih čimbenika – od ugrožavanja svjetskog gospodarstva i iscrpljivanja vojnih zaliha do jačanja tvrdolinijaša u Teheranu – Trumpov pokušaj da statistikom opravda rat u Iranu ne može sakriti činjenicu da je Amerika svojevoljno ušla u skupu i iscrpljujuću krizu bez vidljivog izlaza.