U PODRAVKU ovih dana stižu prve količine paprike i šljive iz sela Tavankuta na sjeveru Bačke, u sklopu inicijative Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) koji godinama nastoji povezati gospodarstvenike hrvatske zajednice u Srbiji s tvrtkama u matičnoj domovini, prenijeli su hrvatski mediji u Vojvodini.

"Uspostavili smo kontakte s Podravkom i kao prvi korak dogovoren je plasman oko 300 tona paprike i 100 tona šljiva", izjavio je direktor Zemljoradničke zadruge Voćko Marijan Davčik, koja je u taj poslovni pothvat uključila osam kooperanata koji se bave proizvodnjom toga voća i povrća.

Davčik dodaje da je Podravka ozbiljan partner i da su uvjeti koje su ponudili dobri.

"Zadovoljni smo i ako se suradnja proširi mogli bi uključiti i više proizvođača, što bi bio poticaj za naše ljude da ostanu u ovom poslu", rekao je Davčik.

Proizvođač: Ponudili su korektnu cijenu i dobre uvjete

Istaknuo je da je suradnja tavankutskih voćara i poljoprivrednika ostvarena zahvaljujući angažmanu ministra u Vladi Srbije i predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova.

"Ovo je prva inicijativa koju je DSHV ostvario kada je u pitanju gospodarska suradnja između proizvođača i jedne hrvatske tvrtke. Dogovoreno je s upravom na čelu s Martinom Dalić da ove godine idemo s relativno manjim količinama i, ako se to pokaže dobrim, a pokazuje se, razgovarat ćemo da se ova uspješna inicijativa proširi i da se napravi neka vrsta trajne suradnje", izjavio je Žigmanov za hrvatske medije u Vojvodini.

Kako prenosi glasilo Hrvatska riječ, on je rekao da Hrvatska i Srbija imaju veliki obujam trgovinske razmjene, ali je u tome udio hrvatskih proizvođača u Srbiji neznatan te je ovo iskorak kada je u pitanju gospodarska suradnja između Srbije i Hrvatske, "s konkretnim benefitima za proizvođače iz hrvatske zajednice".

Jedan od proizvođača iz Tavankuta čija se paprika izvozi u Podravku Stipan Balažić izjavio je da su mu iz te kompanije ponudili korektnu cijenu, dobre uvjete te postavili standarde koje će on poštivati.

U Srbiji je preko 1000 tvrtki u hrvatskom vlasništvu

Vodstvo hrvatske manjine od 2000-tih pokušava povezati poduzetnike zajednice s hrvatskim tvrtkama koje posluju u Srbiji ili u Hrvatskoj.

Problem je, međutim, kako prenose hrvatski mediji u Vojvodini, što ne postoje točni podaci koliko je gospodarstvenika hrvatske zajednice, čime se bave, kojim kapitalom raspolažu, koji su njihovi potencijali, niti koje probleme imaju.

U tome povodu subotička Fondacija Cro-fond započela je 2021. upis u Registar gospodarstvenika i poljoprivrednih gazdinstava hrvatske zajednice u Srbiji, koji bi bio temelj razvijanja programa pomoći, odnosno različitih oblika poticaja.

Prema podacima iz 2021. u Srbiji ima preko 1000 registriranih tvrtki koje su u vlasništvu hrvatskih poduzetnika ili kompanija, međutim sustavna suradnja s gospodarstvenicima hrvatske zajednice u Srbiji nije postojala.