U 2019. GODINI očekivano prosječno trajanje radnog vijeka populacije Europske unije (EU) u dobi od 15 i više godina bilo je 35,9 godina; odnosno 0,2 godine dulje od prosjeka za 2018. godinu, a 3,6 godina dulje nego 2000. godine.

Muškarci su prošle godine radili dulje od žena. Oni su u prosjeku radili 38,3 godine, a ženski spol 33,4 godine. Iako je očekivano da muškarci rade veći broj godina od žena, po tom pitanju se ipak primjećuje smanjenje rodnog jaza. Primjerice, muškarci su 2000. godine radili 7,1 godinu dulje od žena, ali do 2019. rodna razlika se smanjila na 4,9 godina, pokazuju podaci Eurostata.

Očekivano trajanje radnog vijeka najdulje je u Švedskoj, a najkraće u Italiji. Među državama članicama Europske unije, Švedska i Nizozemska imale su prošle godine najdulje trajanje radnog vijeka (42 i 41 godinu). Nakon njih su slijedile Danska (40 godina), Njemačka (39,1 godina) i Estonija (39 godina).

S druge strane, najkraće su radili Talijani (32 godine), a nakon njih Hrvati (32,5 godina), pa Grci (33,2 godine), Belgijci i Poljaci (oboje 33,6 godina).

Smanjenje radnog vijeka zabilježeno jedino u Rumunjskoj

Najveći porast trajanja radnog vijeka zabilježen je na Malti, a najmanji u Danskoj. Smanjenje radnog vijeka zabilježeno je jedino u Rumunjskoj

U usporedbi s 2000., očekivano prosječno trajanje radnog vijeka u 2019. godini bilo je veće za sve države članice Europske unije, s izuzetkom Rumunjske, u kojoj je zabilježen pad od 2,2 godine. Najveća povećanja u razdoblju od 2000. do 2019. u trajanju radnog vijeka zabilježena su na Malti (7,6 godina), u Mađarskoj (6,9 godina) i Estoniji (5,6 godina), a najmanja u Danskoj (1,7 godina) i Grčkoj (1,8 godina).