Foto:

PREGOVARAČI Europske unije i Velike Britanije danas će u Bruxellesu pokrenuti treći krug pregovora o Brexitu, od kojega se ne očekuje veliki pomak jer su dvije strane još uvijek vrlo udaljene oko ključnih pitanja.

Prva faza trećeg kruga pregovora odnosi se na tri pitanja - sudbinu europskih državljana u Velikoj Britaniji i Britanaca u EU, granicu Britanije s Irskom, članicom EU-a, i iznos financijskih obveza Londona prema EU-u.

Druga faza pregovora odnosit će se na buduće trgovinske veze Velike Britanije i EU, a konačan dogovor o tome trebao bi se postići se između kraja 2017. i proljeća 2018. godine.

Optužbe za odugovlačenje

Glavni pregovarači, EU-ov Michel Barnier i britanski David Davis, sastat će se u 15 sati, prije nego što se u utorak i srijedu razgovara o iseljeničkim pravima, zakonu o razvodu i drugim pitanjima, a konferencija će završiti u četvrtak, prema rasporedu koji je objavio Bruxelles.

Treći krug razgovora o Brexitu odvija se više od godinu dana nakon što je većina Britanaca na referendumu glasovala za napuštanje EU-a, u trenutku kada se dvije strane međusobno optužuju za odugovlačenje.

"Zajednički je interes EU-a i Britanije da ubrzaju pregovore, to zahtijeva da napravimo napredak u pregovorima o pravima građana, Irskoj i financijskim obvezama", rekao je novinarima visoki dužnosnik EU-a koji je uključen u razgovore.

EU od početka pregovora, 19. lipnja, poziva Britaniju da zauzme jasna stajališta i zagovara postupni pristup - prvo treba riješiti probleme kao što su prava građana, granica s Irskom i financijske obveza Londona, a nakon toga će se pregovarati o drugim važnim pitanjima i budućim trgovinskim odnosima.

London izbjegava pitanje financijskih obveza prema EU-u

Britanci u platformi, koju su predstavili nakon drugog kruga pregovora u srpnju, predlažu teme o kojima EU još ne želi pregovarati, kao što je sporazum o carinama. S druge strane, London izbjegava pitanje financijskih obveza prema EU-u pa dosad još nije iznio svoje prijedloge o tome.

Iako postoji neka usklađenost u zaštiti prava građana EU koji žive u Velikoj Britaniji i Britanaca koji žive na kontinentu, to pitanje treba tehnički doraditi, kažu izvori iz EU-a.

Irsko pitanje iznimno je osjetljivo zbog nasilne povijesti između dviju tamošnjih zajednica. London u svojoj platformi naglašava da ne želi ponovno uvođenje granične kontrole između Irske i Sjeverne Irske, ali ne objašnjava kako misli riješiti prelazak stranih državljana preko granice.

Što se tiče financijskih pitanja, EU i Britaniju razdvaja "more razlika" oko toga koliko bi London trebao platiti Uniju na odlasku, kako bi poravnao prethodne obveze.

Jučer je oporbena Laburistička stranka objavila da u prijelaznom razdoblju nakon Brexita želi zadržati Veliku Britaniju na jedinstvenom europskom tržištu i u carinskoj uniji. Takvim proeuropskim stajalištem laburisti su se udaljili od vladajućih konzervativaca koji su odbili zamisao da Britanija u prijelaznom razdoblju ostane na jedinstvenom tržištu.

Oštre kritike iz Škotske

Vladi Therese May oštru poruku uputio je i škotski ministar za Brexit Michael Russell, ustvrdivši kako bi Britanija trebala isključiti mogućnost napuštanja EU-a bez utvrđivanja uvjeta budućih odnosa s Unijom.

Pritom je kritizirao niz dokumenata iz britanske platforme za pregovore koji pokazuju kako i nakon izlaska iz EU London želi ostati u bliskim vezama s Unijom, ali bez troškova koji to uključuju.

"Dokumenti potvrđuju prednosti članstva u EU, ali zbunjujuće pretpostavljaju da se te pogodnosti mogu održati i ako napustimo EU, jedinstveno tržište i carinsku uniju, što je sramna pozicija", rekao je Russell.

Također je optužio Vladu da u svoju Brexit politiku nije ugradila mišljenja vlasti u Škotskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj, unatoč tome što se obvezala da će se s njima savjetovati.

U prošlogodišnjem glasovanju o Brexitu, Engleska i Wales glasovale su o napuštanju EU-a, dok su Škotska i Sjeverna Irska bile za ostanak u članstvu.