SVIJET je 2022. postigao najambiciozniji sporazum čiji je cilj zaustaviti propadanje prirode do kraja desetljeća, no dvije godine kasnije zemlje već zaostaju u ispunjavanju preuzetih obveza i zadanih ciljeva.

Gotovo 200 zemalja od danas sudjeluje na dvotjednom UN-ovom samitu o bioraznolikosti, COP16, u Caliju, Kolumbiji i bit će pod pritiskom da dokažu svoju potporu ciljevima zacrtanim u sporazumu poznatom kao "Kunming-Montreal okvir za globalnu raznolikost".

Ciljevi postavljeni u sporazumu iz 2022. uključuju zaustavljanje izumiranja vrsta, zaštitu 30 posto svjetskog kopna i mora do 2030. godine i korištenje 200 milijardi dolara za provođenje tih ciljeva. Konzervatori su ga tada nahvalili, ističući da je riječ o ekvivalentu Pariškog sporazuma za klimu. Postavljena su 23 specifična cilja po kojima zemlje mogu mjeriti svoj napredak.

"Prilika da se svi podsjetimo na obveze usvojene prije dvije godine"

Jedna od glavnih briga za zemlje i kompanije je kako sve to platiti, a COP16 će biti prilika za razgovore o pokretanju novih inicijativa koje bi mogle generirati prihode za programe očuvanja prirode.

"Tu imamo problem", rekao je Gavin Edwards, direktor neprofitne udruge Nature Positive.

"COP16 je prilika da se unese nova energija da se svi podsjetimo na obveze usvojene prije dvije godine i krenemo pravim putem ako se želimo barem približiti ispunjenju ciljeva do 2030.", rekao je Edwards.

Ističe pritom i upozorava da se stopa uništavanja prirode kroz djelatnosti poput sječe šuma ili izlovljavanja riba i dalje ne smanjuje, a vlade su već probile krajnje rokove glede akcijskih planova za očuvanje bioraznolikosti.

Naime, većina zemalja još uvijek nije niti podnijela svoje nacionalne planove za očuvanje raznolikosti poznate kao Nacionalni planovi i strategije za bioraznolikost (NBSAPs).

Ovo bi mogao biti najveći samit o bioraznolikosti ikada

Do sada je to učinila samo 31 od 195 zemalja. Planovi se podnose UN-ovom tajništvu za bioraznolikost. To je, između ostalih, učinilo više država članica EU-a te Australija, Japan, Južna Koreja, Kanada, Kina.

SAD sudjeluje na samitu, ali nikada nije ratificirao Povelju o bioraznolikosti te nema obvezu podnošenja NBSAPs-a.

Samit u Caliju je 16. po redu skup država koje su 1992. potpisale Povelju o bioraznolikosti. S oko 23.000 sudionika ovo bi mogao biti najveći samit o bioraznolikosti ikada.

Na skupu COP15 2022. pregovarači su zadali cilj da se do 2025. godišnje prikupi 20 milijardi dolara za siromašnije zemlje kako bi im se pomoglo u ostvarivanju ciljeva vezanih uz bioraznolikost.

Brian O'Donnell iz organizacije "Campaign for Nature" žalosno konstatira da je prikupljeno vrlo malo novca i da je fond uspostavljen u tu svrhu "vrlo tanak" i do sada je prikupljeno tek 238 milijuna dolara.