NA SUĐENJU bivšim dužnosnicima Katalonije optuženima za pobunu protiv Španjolske, koje je počelo u Madridu, neće se odlučivati o budućnosti te regije ili ideologiji, nego o tome jesu li prekršeni zakoni, rekao je španjolski veleposlanik u Hrvatskoj Alonso Dezcallar de Mazarredo.

Sudski proces protiv dvanaestero katalonskih čelnika koji su u listopadu 2017. organizirali referendum o neovisnosti te pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika, a zatim na temelju rezultata sudjelovali u izglasavanju uspostave samostalne republike Katalonije, najznačajnije je suđenje u Španjolskoj u posljednja četiri desetljeća, od usvajanja ustava. 

Dezcallar je u utorak naglasio kako je njihovo djelovanje dovelo do najgore ustavne krize u tom razdoblju. 

"Ovdje se ne odlučuje o budućnosti Katalonije. Secesionističke stranke će vjerojatno iskoristiti ovo suđenje kao instrument propagande. Već govore da španjolsko pravosuđe nije neovisno, da su politički zatvorenici i da imaju pravo na referendum", rekao je veleposlanik na brifingu za novinare sazvanom u povodu početka suđenja. 

Naglasio je da se dužnosnicima ne sudi zbog njihovih ideja, jer postoje mnogi koji javno pozivaju na neovisnost Katalonije, pa su i dalje na slobodi. 

"Oni nisu u zatvoru zbog toga što misle, nego zbog toga što su učinili". 

Vlasti im na teret stavljaju pobunu protiv Španjolske, neposluh te korištenje javnog novca za organiziranje referenduma kojeg je zabranio španjolski Ustavni sud. Dezcallar, koji je preuzeo dužnost u Zagrebu krajem prošle godine, istaknuo je kako u Španjolskoj referendum mora dobiti i odobrenje parlamenta, koji su katalonski i baskijski separatisti zatražili, no oba zahtjeva su odbačena. 

"U Španjolskoj, kao i u svim državama s vladavinom prava, zakoni se moraju poštovati, svi ih se moraju pridržavati i odgovarati za svoje djelovanje", rekao je veleposlanik i dodao kako je sada na sucima da odluče o sudbini pritvorenih katalonskih dužnosnika.

Španjolsko državno odvjetništvo traži 25 godina zatvora za Oriola Junquerasa, bivšeg potpredsjednika katalonske vlade, a među ostalim optuženicima nalazi se osmero consellera (ministara) vlade, bivša predsjednica regionalnog parlamenta i dvojica lidera nevladinih organizacija. 

Bivši katalonski predsjednik vlade Carles Puigdemont u egzilu je u Belgiji, a u utorak je poručio kako je ovo suđenje ispit za španjolsku demokraciju i pravosuđe. 

Dezcallar je naglasio kako je Španjolska prema indeksu Economist Intelligence Unita među 20 najnaprednijih demokracija na svijetu i da "španjolsku vladavinu prava nitko ne dovodi u pitanje".

Nakon presude, koja se po riječima veleposlanika očekuje u srpnju, optuženici imaju mogućnost žalbe Ustavnom sudu, a potom Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu (ECHR). Kao dokaz "iznimne neovisnosti" španjolskog pravosuđa Dezcallar navodi upravo povijest Španjolske na ECHR-u gdje Madrid ima manji broj nepovoljnih presuda u usporedbi s drugim europskim državama.  Veleposlanstvo navodi i kako je jasan pokazatelj neovisnosti pravosuđa činjenica da je u lipnju prošle godine španjolska vlada pala zbog sudskih presuda. 

Kao i sva suđenja u Španjolskoj, ovaj proces bit će javan, a zbog velikog interesa javnosti bit će i prenošen uživo putem interneta. 

Govoreći o budućnosti Katalonije, veleposlanik je naglasio kako se to pitanje treba rješavati dijalogom i u skladu s ustavom i zakonima. Kazao je kako je Katalonija danas razjedinjena i tvrdi kako većina Katalonaca ne želi neovisnost, kao argument navevši to što secesionističke stranke nikad nisu dobile većinu glasova katalonske populacije. 

Separatističke stranke imale su većinu prije, a osigurale su je i nakon izbora koje su raspisale vlasti u Madridu poslije referenduma o neovisnosti, no Dezcallar ističe kako je to slučaj zbog izbornog zakona, a kako prevedeno u apsolutni broj glasova one nisu nikad prešle 50 posto.