ZEMLJE članice Europske unije prijete tužbom zbog sporazuma kojim se Europskom parlamentu daje više moći, navodi se u pismu u koje je uvid imao Politico.

Pismo, čiji bi konačni tekst zemlje članice trebale odobriti sutra, osporava dogovor postignut prošle godine između Europskog parlamenta i Komisije, a kojim se zakonodavnom tijelu EU daje veća uloga u procesu donošenja odluka, piše Politico.

"Vijeće je opetovano izrazilo svoje snažne rezerve"

Vijeće, koje predstavlja vlade država članica, i Parlament, sastavljen od izravno izabranih zastupnika, zajedno oblikuju zakone koje predlaže Komisija kao izvršno tijelo EU. Parlament, koji se često smatrao slabijim partnerom, godinama je nastojao proširiti svoj utjecaj na zakonodavni proces, sklapajući sporazume s Komisijom i braneći svoju ulogu na sudu kad god bi se osjetio marginaliziranim.

"Vijeće je opetovano izrazilo svoje snažne rezerve" u vezi sa sporazumom, kao i s "njegovom usklađenošću s načelima utvrđenima u Ugovorima", stoji u nacrtu pisma. Zemlje članice posebno iritira obećanje Komisije da će osigurati "jednak tretman" Vijeću i Parlamentu u zakonodavnom procesu. "To nije tako", navodi se u pismu, što "jasno pokazuju" osnivački ugovori EU koji Vijeću daju više ovlasti nego Parlamentu.

Dodatan problem za države članice je veći utjecaj zastupnika Europskog parlamenta na međunarodne sporazume, osobito u svjetlu trgovinskog sporazuma s južnoameričkim blokom Mercosur, koji je Parlament zaustavio nakon što su vlade postigle dogovor na kojem se radilo 25 godina.

Ako Parlament i Komisija ne izmijene "problematične" dijelove sporazuma, "Vijeće zadržava pravo poduzeti sve odgovarajuće radnje kako bi obranilo svoje prerogative, uključujući i iznošenje predmeta pred Sud", misleći pritom na Sud Europske unije, najviše pravosudno tijelo bloka. Komisija nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Žestoko suparništvo

U rujnu su predsjednica Parlamenta Roberta Metsola i šefica Komisije Ursula von der Leyen potpisale takozvani okvirni sporazum o odnosima svojih institucija nakon devet mjeseci teških pregovora. Tekst bi trebao biti ratificiran na plenarnoj sjednici Parlamenta od 9. do 12. ožujka, nakon čega ga treba odobriti i Komisija.

Glavni pregovarač Parlamenta za sporazum s Komisijom, njemački konzervativac Sven Simon, koji predsjeda Odborom za ustavna pitanja, odbacio je tvrdnje o preuzimanju moći.

"Uvjeren sam u našu procjenu nadležnosti i institucionalne ravnoteže i ne vidim nikakav razlog za zabrinutost u vezi s bilo kakvim mogućim postupkom pred Sudom pravde", rekao je Simon, koji je i profesor prava EU na Sveučilištu u Marburgu, za Politico.

Dodao je kako je "za žaljenje" što se čini da su zemlje "sve više zaokupljene institucionalnom obranom, nacionalnim refleksima i proceduralnim sitnicama, umjesto da se usredotoče na našu zajedničku odgovornost da odlučno povedemo Europu naprijed."

Sporazum Komisije i Parlamenta na dnevnom je redu sastanka veleposlanika EU u srijedu, rekao je glasnogovornik Cipra, koji trenutačno predsjeda Vijećem. "Cilj je da Vijeće odobri pismo koje će biti poslano Parlamentu i Komisiji te da se održi rasprava o ovoj temi", rekli su.

"Vijeće je izrazilo zabrinutost u vezi s revidiranim okvirnim sporazumom u pogledu svojih prerogativa i institucionalne ravnoteže utvrđene Ugovorima."

Sporne točke sporazuma

Pismo Vijeća protivi se dijelovima sporazuma koji bi Parlamentu omogućili prisutnost tijekom međunarodnih pregovora. Ugovori "ne daju Parlamentu pravo na savjetovanje tijekom faze pregovora, već samo pravo na informiranje koje ne uključuje niti opravdava sudjelovanje zastupnika Parlamenta na koordinacijskim sastancima", stoji u pismu.

Zemljama se također ne sviđa klauzula koja bi zahtijevala od Komisije da dobije odobrenje Parlamenta prije privremene primjene trgovinskih sporazuma dok se oni još ratificiraju. Prema ugovorima, samo Vijeće ima pravo glasa o dopuštanju privremene primjene.

U sporazum je uključeno i obećanje Komisije da će dati detaljno obrazloženje ako koristi članak 122. Ugovora, koji Komisiji i Vijeću omogućuje da zaobiđu Parlament u hitnim slučajevima. Taj je članak, primjerice, korišten pri uspostavi programa zajmova za naoružanje SAFE. Vijeće tvrdi da bi to "ometalo prerogative Vijeća i stoga promijenilo institucionalnu ravnotežu."

Iako Ugovori samo Komisiji daju ovlast predlaganja ili izmjene zakonodavstva, Parlament sve više potiče Komisiju da izrađuje zakone na zahtjev zastupnika. Prema novom sporazumu, Komisija se obvezuje pružiti detaljno obrazloženje ako ne postupi po zahtjevu Parlamenta, te pružiti zastupnicima tehničku i financijsku podršku u osmišljavanju pilot-projekata za testiranje predloženih zakona.

Zemlje članice tvrde da to stvara neravnotežu u srži zakonodavstva EU jer riskira da Komisija odstupi od svoje uloge neutralnog posrednika, dajući Parlamentu "povoljniji položaj" u odnosu na Vijeće kada je riječ o pokretanju zakona.

Zastupnik Simon odbacio je zabrinutost zemalja, rekavši da novi tekst slijedi pravo EU i jednostavno "jača demokratsku odgovornost". "Ovdje se ne radi o institucionalnom rivalstvu, već o tome da Uniju učinimo sposobnijom, transparentnijom i odgovornijom prema građanima", dodao je.