Foto: Index/Duško Jaramaz/PIXSELL, Slavko Midžor/PIXSELL

SKUPŠTINA dioničara Hrvatskog telekoma prošlog je tjedna održana u prilično napetoj atmosferi. Kako doznajemo, bilo je prepucavanja između uprave i dioničara, što i ne čudi s obzirom na to da su manjinski dioničari već dulje nezadovoljni dividendama koje ta kompanija isplaćuje, dok stotine milijuna kuna na razne načine odlaze u inozemstvo.

O nezadovoljstvu svjedoče i četiri protuprijedloga manjinskih dioničara HT-a poslana Upravi uoči održavanja skupštine. Tri se odnose na povećanje dividende dok se u jednom izražava nezadovoljstvo radom Uprave zbog navodnog mobinga nad radnicima zbog kojeg su, kako se navodi u protuprijedlogu, neki završili i na psihijatrijskom liječenju.

>BANKOMAT ZA NIJEMCE Hrvatski telekom u par tjedana u inozemstvo izvukao 1,86 milijardi kuna

Iako je zdravlje najvažnije, prvo ćemo se pozabaviti financijama Hrvatskog telekoma, koji goleme količine keša, umjesto da ih isplati dioničarima kroz dividendu, ulaže u poslove koji su prvenstveno u interesu najvećeg dioničara, Deutsche Telekoma.

HT nepotrebno u bilanci zadržava stotine milijuna kuna, koje prosljeđuje u inozemstvo

Na primjer, HT je ove godine odlučio isplatiti šest kuna dividende po dionici, odnosno samo 490 milijuna kuna, od ukupne neto dobiti koja iznosi preko 840 milijuna kuna. Manjinski dioničari ne vide niti jedan opravdani razlog zbog kojeg bi HT trebao zadržati 350 milijuna kuna keša, pogotovo ako se uzme u obzir da je slična politika dividende bila i proteklih godina, tako da i bez toga u firmi imaju previše novca.

A gdje odlazi taj novac? Hrvatski telekom je krajem 2016. i početkom prošle godine poslao u inozemstvo oko 1,8 milijardi kuna kroz dva kontroverzna poteza - kupovinu obveznica Deutsche Telekoma i kupnju Crnogorskog telekoma.

Kupnja obveznica Deutsche Telekoma u iznosu od 125 milijuna eura krajem 2016., a koje dospijevaju 2020. godine, dioničarima je bila sporna jer s obzirom na stanje na europskom tržištu praktički ne nosi nikakvu kamatu.

Kamata na te obveznice iznosi EURIBOR + 0,35 posto godišnje. S obzirom na to da je EURIBOR, odnosno europska međubankarska kamatna stopa, negativna, kamata na te obveznice kreće se blizu nule. Znači, umjesto da dioničarima isplati dividendu, Hrvatski telekom novac čuva tako da ga praktički beskamatno posuđuje većinskom dioničaru.

Financijski direktor HT-a nakon ispitivanja u policiji dao ostavku i otišao u Njemačku

Zbog tih nesretnih obveznica Davor Tomašković, predsjednik uprave Hrvatskog telekoma, i njegov financijski direktor Joseph Turrigel završili su na ispitivanju u policiji, nakon što ih je jedan od malih dioničara kazneno prijavio jer su objavili da je izdavatelj obveznica Deutsche Telekom, a zapravo je izdavatelj bila DT-ova tvrtka u Nizozemskoj - Deutsche Telekom International Finance B.V.

Kako je vidljivo iz službenih zabilješki Policijske uprave zagrebačke, obojica su objašnjavali da se radi o uobičajenoj praksi kod takvih operacija. Slučajno ili ne, Turrigel je nekoliko dana nakon policijskog ispitivanja odustao od svoje kratke karijere u HT-u i vratio se u centralu, u Deutsche Telekom, odakle je u Hrvatsku došao sredinom 2016. Razgovor u policiji prema datumu na službenoj bilješci bio je 19. rujna 2017. a već 22. rujna na Zagrebačkoj burzi objavljeno je da Turrigel napušta HT i odlazi u nove radne pobjede.

Oko 125 milijuna eura iz Hrvatskog telekoma prošle godine otišlo je na kupnju Crnogorskog telekoma, što je predstavljeno kao velik uspjeh, širenje u regiji, osvajanje novih tržišta i slično, što bi možda i bilo istina kada sve tri kompanije uključene u ovu priču ne bi bile u (su)vlasništvu Deutsche Telekoma. Naime, HT je nešto više od 75 posto dionica Crnogorskog telekoma kupio od Magyar Telekoma u kojem je Deutsche Telekom većinski vlasnik tako da je sve ostalo u obitelji, osim što se oko 900 milijuna kuna preselilo iz Zagreba u Budimpeštu. Manjinski dioničari HT-a bili bi sretniji da je taj novac isplaćen kroz dividendu nego da služi za organizacijska preslagivanja unutar Deutsche Telekoma.

Raiffeisen mirovinci traže preko 20 kuna dividende po dionici

Uoči ovogodišnje skupštine stigla su četiri protuprijedloga dioničara, a najtemeljitije obrazloženje, na nekoliko stranica, poslala je Splitska banka, u ime svog klijenta, Fonda hrvatskih branitelja, koji ima oko 6 posto dionica.

Oni su tražili da HT gotovo svu dobit od 840 milijuna kuna isplati kao dividendu, što bi iznosilo 10,30 kuna po dionici, znatno više od šest kuna koliko je predložila uprava HT-a, a u svom obrazloženju ovog prijedloga usporedili su količinu novca koju HT drži te iznose dividendi sličnih kompanija.

''Kontinuirana akumulacija novca, novčanih ekvivalenata i financijske imovine u bilanci Hrvatski telekom d.d. (“Društvo”) dovodi do suboptimalne strukture kapitala čime se direktno smanjuje povrat na dionički kapital. Nadalje, pad povrata na kapital te dividendnog prinosa negativno utječu na kretanje cijene dionice… Usporedbom stanja novca, novčanih ekvivalenata i financijske imovine Društva i usporedivih kompanija vidljivo je da usporedive kompanije u bilanci drže znatno manje novčanih sredstava u odnosu na imovinu. Medijan usporedivih kompanija ukazuje da novac, novčani ekvivalenti i financijska imovina čine 3 posto ukupne imovine dok taj iznos kod Društva iznosi 27,3 posto (korištene usporedive kompanije su Hellenic Telecommunications Organisation SA, Magyar Telekom Nyrt, Orange Polska SA, Telecom Italia S.p.A, A! Telekom Austria AG i Telekom Slovenije d.d.)'', navodi se u protuprijedlogu Splitske banke.

Sličnog mišljenja su i Raiffeisen mirovinski fondovi koji su imali još ambiciozniji zahtjev za isplatom dividende. Oni su tražili dividendu 21,66 kuna koja bi se isplatila iz ovogodišnje dobiti, ali i iz novca koji je HT zadržao iz prošlih godina, a u obrazloženju također navode da kompanija ima dosta keša za poslovanje i da nema razloga da ga drže u bilanci.

Jedan manji dioničar, tvrtka Proglas 2017, predložila je isplatu dividende od 17 kuna, s time da bi dio bio isplaćen u ranije spomenutim obveznicama Deutsche Telekoma.

Prema tom prijedlogu svakom dioničaru kojem pripada iznos veći od 247.500,00 kuna prenijelo bi se za svakih 247.500,00 kuna 33 komada obveznica izdavatelja. U obrazloženju ovog prijedloga navodi se da bi se tako smanjila izloženost aktive HT-a prema Deutsche Telekom International Finance B.V.-u.

Psihičke bolesti zbog diskriminacije 

Osim što su dioničari nezadovoljni zbog golemih količina novca koje HT zadržava umjesto da isplati dividendu, jedan mali dioničar, Darko Tomrlin, zatražio je i da se članovima Uprave i Nadzornog odbora ne da razrješnica i to zbog problema, kako to u korporacijama kažu, s ljudskim resursima. Naime protiv HT-a radnici vode više sporova, prema procjeni tog dioničara teških oko milijun kuna, a prošle godine stigla je i pravomoćna presuda u kojoj je potvrđeno da je jedna osoba zbog diskriminacije zaradila trajno psihičko oboljenje.

''Pravomoćnom presudom iz 2017. godine potvrđeno je da je direktorica Sektora za dućane, imenovana izravno od Uprave, tijekom cijele 2015. i 2016. godine provodila višestruku, produljenu i tešku diskriminaciju što je rezultiralo trajnim psihičkim oboljenjima. U bitnome je narušen i ugled HT-a jer je vijest odjeknula u javnosti kao jedinstven presedan. Za isto su se zainteresirali i zastupnici u EU parlamentu.

U pravomoćnoj presudi je utvrđeno između ostalog i to da su o svim ovim i ostalim nezakonitim postupanjima direktno kako usmeno tako i više puta pismeno upozoreni Uprava i Nadzorni odbor te i osobno Davor Tomašković i Nataša Rapaić koji nisu htjeli reagirati. S obzirom na to da je analizom sudskog vještaka i pravomoćnom presudom potvrđeno da je teško zdravstveno oboljenje u neposrednoj uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim i nezakonitim postupanjima poslodavca, sukladno čl. 125 st. 1 KZ, podignuta je i kaznena prijava na Državnom odvjetništvu protiv odgovornih za činjenje, ali i nečinjenje što je također kazneno djelo'', navodi Tomrlin u obrazloženju protuprijedloga.